Hrvatski ured za osiguranje u ponedjeljak je obavijestio građane da svi koji su sklopili ugovor o osiguranju imovine, tj. njegova građevinskog dijela i stvari kućanstva s uključenom dopunskom opasnošću/rizikom potresa mogu tražiti od svojih osiguravatelja povrat štete koji će se rješavati sukladno uvjetima dogovorenih polica.

No, kako doznajemo, malo je građana koji uz klasično osiguranje stana, koje se često naziva i 'osiguranjem od požara', uplaćuju dodatak za rizik potresa iako je dobro poznato da Zagreb leži na trusnom području.

U razgovoru s insajderom s tržišta osiguranja doznali smo da samo oko četvrtina ljudi u Zagrebu ima osiguranje stvari kućanstva, drugim riječima namještaja, televizora i ostale imovine koju drže u stanu.

'Ovdje govorimo o tri stvari: osiguranju stvari kućanstva, koje ima oko četvrtina vlasnika stanova. Druga vrsta osiguranja je osiguranje građevinskog dijela kućanstva, koje ima nešto veći broj vlasnika zato što banke traže tu vrstu osiguranja za vrijeme otplate stambenog kredita. Što se tiče osiguranja građevinskog dijela s dodatkom od potresa, to ima jako mali broj ljudi', kaže nam sugovornik.

Police osiguranja od potresa u Zagrebu su među najskupljima u Hrvatskoj, a njihova cijena ovisi o vrijednosti stana, godini izgradnje i lokaciji. Polica za prosječan stan od pedesetak kvadrata košta oko 650 kuna, što je oko 55 kuna mjesečno i što je zanemariv trošak u odnosu na štete koje je prouzročio nedjeljni potres.

U javnosti se sve češće spominju nadoknade štete kroz zagrebačko Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, no i taj kanal mogao bi mnogima ostati zatvoren jer Gradsko stambeno osigurava samo zajedničke prostore, poput ulaza, stubišta, površina između i izvan stanova te podruma, praonica rublja, tavana i zajedničkih društvenih prostorija.

Nadležnost takvih prostora je na upraviteljima zgrada koji su također trebali ugovoriti dopunsko osiguranje od potresa kako bi imali pravo na naknadu štete. Koliko ih je to učinilo u ovom trenutku, nepoznato je.

Iz zagrebačke gradske uprave u srijedu su poručili kako se naknada šteta zbog potresa ne može podnijeti za osiguranu ili nelegaliziranu imovinu, a onima koji imaju 60 posto ili više štete na imovini odobrit će se povrat do pet posto vrijednosti štete.

'Oštećenici koji imaju osiguranu imovinu ne mogu se prijaviti za naknadu štete, kao i oni koji nemaju legaliziranu imovinu. Prihvaćat će se oni zahtjevi kojima je šteta 60 posto ili više, a njima će se odobriti do pet posto vrijednosti te štete', rekla je novinarima pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić i dodala kako taj postotak Vlada može iznimno povećati. Rok za prijavu šteta je 12 dana od potresa.