Najveći su gubitnici afere ruralni razvoj, koji će ostati bez europske potpore za svoje investicije u čiju realizaciju su već neki od njih i krenuli, Marko Pipunić, vlasnik osječke Žito grupe, Zvonimir Širjan, jedan od najvećih hrvatskih farmera koji se bavi tovom junadi, Mirko Ervačić, vlasnik Osatina grupe, nekadašnji direktor Leda Tomislav Kitonić koji je planirao izgraditi farmu muznih krava i vlasnik Lunete Dražen Čurilo
Pipuniću je uskraćeno 125 milijuna kuna, Širjan je očekivao 54,4, Ervačić 76, Kitonić 31,9, a Čurilo 29,5 milijuna kuna, ili ukupno 316 milijuna kuna očekivanih potpora.
Oni su se našli ispod crte na listi koju je objavila Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) nakon izdavanja privremene odluke o raspodjeli sredstava nakon prvog natječaja za operaciju 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava.
Novcem iz EU fondova hrvatski poduzetnici u agraru planirali su izgraditi proizvodne pogone, podići i opremiti farme, izgraditi staklenike. Riječ je o deset projekata iz mjere 4. Programa ruralnog razvoja koji ostaju bez EU potpora jer je utvrđeno kako se kod njih radi o 'umjetno stvorenim uvjetima s namjerom ostvarenja većih iznosa potpora'.
Prijeti nam i kazna
Rezultat je to afere koja je iscurila u javnost kada su u aktivirani revizori Europske komisije te nakon upozorenja Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije (DG AGRI) Hrvatskoj zbog sumnje o stvaranju umjetnih uvjeta kod Mjere 4. Naime, potpore su dobila poduzeća osnovana tri mjeseca prije objave natječaja koja su imala iste vlasnike, adresu i kontakt osobu, a svi projekti potpuno su komplementarni i tražene potpore odgovaraju maksimalnim iznosima zbog čega nam još prijeti i kazna Europske komisija.
Na nepravilnosti natječaja koji je skrojen prema pravilima za vrijeme ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, upozoravao je još prije godinu dana konzultant Kristijan Mavrek. On je govorio kako bi revizori Europske komisije mogli zaključiti da se radi o povezanim društvima te neće odobriti isplatu, a koja ide tek kada se projekt završi, objekti izgrade i opreme te da takvo pravilo o povezanim društvima vrijedi za sve fondove EU-a.
Slavonski pršuti na čekanju
Najveći je gubitnik ove priče o 'kreativnom povlačenju novca Europske unije' osječki poduzetnik Marko Pipunić koji je nakon objavljene lista u medijima najavljivao kako će zatražiti zaštitu sudskim putem jer je krenuo u realizaciju projekta budući da je prošle jeseni već dobio odluke o sufinanciranju dijela planiranih novih investicija. No nakon prespavane noći, za tportal je kratko odgovorio kako je trenutačno na godišnjem odmoru i da neće ništa komentirati dok ne dobije službene odluke.
Tvrtkama Copadio i Salami Aurea Pipunić je odlučio povećati prerađivačke kapacitete i konkurentnost te izgraditi pogon za proizvodnju 150.000 komada pršuta, 3.000 tona trajnih kobasica i salama te 2.200 tona drugih suhomesnatih prvoklasnih proizvoda s oznakom 'eko', u Čepinu, nedaleko od Osijeka. U realizaciju se već upustio, a službeni početak rada najavljivao je za ovu jesen.
Planirao je izgraditi i farmu kokoši nesilica čija se vrijednost procjenjuje na oko 94 milijuna kuna, ali u to nije krenuo jer tvrtke Argentum i Vitae Floccus za to nisu dobile ni odluke. Osječkom poduzetniku plan je bio investirati ukupno 500 milijuna kuna kroz četiri tvrtke, od kojih je tri kandidirao za ruralne potpore, i otvoriti 350 novih radnih mjesta u Slavoniji.
