Tolić je čestitao svim kooperantima koji su zgradu napravili u roku i bez izlazaka iz financijskog okvira, te zahvalio Vladi i ministrima Žalac i Butković.

"Zadnjih nekoliko godina smo hodočastili po uredima ministarstava i uvijek smo dobro primljeni. Zahvaljujem se Vladi koja je odlučila da se dobit Zračne luke reinvestira, nadam se da će to tako biti i ove godine. Već sada ugovaramo iduću godinu i ne stajemo s projektom, nastavljamo dalje'', rekao je Tolić.

Ministar Butković je rekao je kako će otvaranje ove zgrade otvoriti i novu mogućnost turističkog uzleta te da je realizacija tog projekta jasna potvrda da Vlada intenzivno radi na realizaciji prometne povezanosti juga s maticom.  

'Vi znate da se na spomen Hrvatske mnogi prvo sjete Dubrovnika. Čilipi u kojima se nalazi Zračna luka su mjesto koje živi svoju svakodnevicu iščekujući bolju prometnu vezu s ostatkom Hrvatske. Današnje otvaranje simboličko je otvaranje te veze. Nastavljamo rješavanje pitanja nepovezanosti. Zahvaljujući širenju kapaciteta podižu se sigurnosni, operativni i tehnički standardi Zračne luke zbog čega su stvoreni preduvjeti za provodenje Schengenskog režima", rekao je Butković te ponovio kako na jesen kreće i gradnja Pelješkog mosta.

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić rekao je kako je otvaranje zgrade C putničkog terminala veliki korak.

''Mi nismo dostupni dovoljno turistima, zato je ovo veliki korak ka premošćivanju te prepreke. Predstoji nam projekat svih projekata, a to je Pelješki most. Predstoje nam bitke za povezivanje ove Zračne luke s Dubrovnikom, Metkovićem, otocima. Bez toga naš turizam neće biti zaokružen. Ovo je veliki dan i svi mu se radujemo i ovo je poticaj za daljnje projekte'', rekao je Dobroslavić.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu nešto većem od milijardu i 114 milijuna kuna za realizaciju Projekta obnove i razvoja zračne luke Dubrovnik 2020. potpisali su predstavnici Vlade i Zračne luke Dubrovnik još u svibnju 2015. godine.

 Riječ je o bespovratnim sredstvima Europske unije, a Vlada je u travnju te godine donijela odluku o financiranju tog projekta, koji prema odluci Europske komisije iz javnih sredstava može biti sufinanciran sa 145 milijuna eura, odnosno preračunato nešto više od milijardu i 114 milijuna kuna za koje je potpisan ugovor. Preostalih 75 milijuna eura morala je osigurati sama Zračna luka, a to se realizira iz vlastitih sredstava i u okviru investicijskog plana Europske komisije, poznatijeg kao ”Junckerov plan”. Cjelokupni projekt vrijedan 220 milijuna eura mora biti završen do travnja 2019. godine.