Pritom napominju kako je razina zaposlenosti u siječnju bila na razini početka 2003. godine, što znači da je kriza 'pojela' oko 200 tisuća radnih mjesta stvorenih u razdoblju od 2003. do sredine 2008. godine.

U 2011. godini očekuju nominalni rast neto plaća za 2-3 posto na razini godine, dok u realnim vrijednostima ocjenjuju da će ponovo doći do pada plaća kao posljedice više prosječne stope inflacije koju predviđaju u ovoj godini, od oko 3 posto.

Time bi 2011. bila treća godina zaredom u kojoj bilježimo pad neto plaća, a koji bi kumulativno unutar tri godine dosegnuo nezanemarivih 2,5 posto, navodi Ana Lokin u PBZ Tjednim analizama.

Prosječna neto plaća u 2010. iznosila je oko 5.240 kuna (uzevši u obzir učinak kriznog poreza), što predstavlja realan pad za oko 0,8 posto u odnosu na 2009., odnosno nominalni rast od oko 0,3 posto.

Uz snažan porast nezaposlenosti, odgodu usklađivanja mirovina u 2011. te procjene sindikata o desecima tisuća zaposlenih koji ne primaju plaće, 2011. bit će još jedna godina slabe potražnje građana za kreditima, posebice dugoročnima, i rasta štednje slijedom čega znatan rast osobne potrošnje nije izgledan.

Kretanja plaća su, napominje Lokin, samo zrcalni odraz pada broja zaposlenih, pada aktivnog stanovništva (u siječnju je ova brojka bila niža za 43 tisuće u odnosu na godinu ranije) i rasta nezaposlenosti.

Pritom ističe kako je razina zaposlenosti u siječnju bila na razini početka 2003. godine, što znači da je kriza 'pojela' oko 200 tisuća radnih mjesta stvorenih u razdoblju od 2003. do sredine 2008. godine. U iščekivanju podataka DZS-a za veljaču o kretanjima na tržištu rada, analitičari PBZ-a procjenjuju da je stopa nezaposlenosti u prošlome mjesecu dosegnula 19,7 posto.

Kako je za oporavak tržišta rada potrebno izaći iz recesije i ostvariti rast kroz nekoliko kvartala, u uvjetima niskih stopa rasta BDP-a očekivanih u srednjem roku, a koje predstavljaju prije stagnaciju nego stvaran rast, u prvo vrijeme je najizgledniji rast bez porasta zaposlenosti, pa Ana Lokin očekuje da će značajniji pomak nabolje po pitanju zaposlenosti krenuti tek od drugog tromjesečja 2012.

Pri tome napominje da su njihova očekivanja kretanja gospodarske aktivnosti temeljena na sadašnjoj gospodarskoj politici održavanja statusa quo.

No, u slučaju donošenja mjera kojima bi se pokrenulo gospodarstvo (u tome smjeru ide i prošlotjedna odluka HNB-a), a prije svega provođenja reformi kojima bi se stvorilo konkurentnije poslovno okruženje i omogućilo povećanje produktivnosti privatnog, posebno realnog sektora, stvorio bi se i prostor za dinamičnije kreiranje radnih mjesta, iako je riječ o dugotrajnim procesima, a ne o promjenama koje se mogu odviti preko noći, zaključuje se u PBZ Tjednim analizama.