Ponajprije se to odnosi na mirovine čiju je isplatu naslijedila Republika Hrvatska iz razdoblja bivše Jugoslavije. Nekoliko je tu kategorija umirovljenika, a izdvajaju se sudionici Narodnooslobodilačkog rata (NOR), pripadnici Hrvatske domovinske vojske u razdoblju od 1941. do 1945. godine te pripadnici Jugoslavenske narodne armije (JNA). Njih je ukupno nešto više od 9600, a broj im se smanjuje iz godine u godinu.

Tako se od prosinca 2023. do istog mjeseca lani broj umirovljenih sudionika NOR-a smanjio za 795 osoba. Pripadnika Hrvatske domovinske vojske je u istom razdoblju 331 manje, a broj pripadnika JNA i članova njihovih obitelji koji primaju mirovinu u Hrvatskoj pao je za 365 osoba.

No povećali su se iznosi, ponajprije zahvaljujući tome što je i na mirovine po posebnim propisima primjenjiva zakonska odredba o dva usklađivanja godišnje. Ona su ih lani povećala za ukupno 10,4 posto, a to se vidjelo i na mirovinama davnih boraca, iako je lani zabilježeno sedmero onih koji primaju iznose manje od 70 eura.

Sudionici NOR-a u mirovini

U kategoriji sudionika NOR-a prosječna mirovina od prosinca pretprošle do istog mjeseca prošle godine porasla je s 539,71 na 619,87 eura. Riječ je o povećanju za 80,16 eura. U toj kategoriji, kao i u većini ostalih 'posebnih' skupina, moguće je ostvariti pravo na starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu. Prosječna starosna mirovina pripadnika NOR-a u godinu dana porasla je za 119,45 eura, invalidska za 74,31 euro, a obiteljska za 80,43 eura.

Najveći je broj korisnica obiteljskih mirovina (3964 u 2023. i 3327 u 2024.), što je i logično jer je s druge strane još manje korisnika starosnih (388 u 2023. i 259 u 2024.) i invalidskih (80 u 2023. i 51 u 2024.) mirovina. Po spolu, muškarci primaju nešto više iznose, unatoč približnom stažu. Tako je prosječna mirovina muškaraca od prosinca 2023. do istog mjeseca lani porasla s 563,30 na 630,13 eura, a žena s 535,80 na 618,16 eura.

Što se tiče staža, prosjeci su uglavnom određeni brojem i spolom umirovljenika u ovoj kategoriji. Iako je u godinu dana prosječan ostvareni staž porastao za mjesec i 22 dana, znakovito je to da je kod muškaraca taj prosjek pao za četiri i pol mjeseca. S druge strane, kod žena se podigao za dva mjeseca i 18 dana i tako u prosjeku prešao 30 godina.

Mirovinu primaju i borci od '41. do '45.

Slični su demografski i radni pokazatelji i u skupini pripadnika Hrvatske domovinske vojske. Prosječni staž u ovoj kategoriji kreće se oko nešto više od 33 godine, a zanimljivo je da se u ovoj kategoriji nalazi znatno više žena nego muškaraca, što je posljedica uzimanja obiteljskih mirovina nakon smrti izvornih nositelja mirovinskog prava.

Što se pak svota tiče, prosječna je mirovina od prosinca 2023. do prosinca 2024. porasla s 470 na 540 eura. Nešto veće uvećanje, od 86 eura, zabilježeno je kod starosnih mirovina. Slično je i kod obiteljskih mirovina te su unutar godine dana porasle za nešto više od 70 eura. Najsporiji rast zabilježile su invalidske mirovine porastavši s 488,47 na 532,33 eura. Muškarcima su pak mirovine rasle za 65, a ženama za gotovo 71 euro.

Iznimka kod bivših pripadnika JNA

Gledajući pak mirovine pripadnika JNA i članova njihovih obitelji, one su zabilježile najveći rast prošle godine te su u prosjeku porasle za 84 eura. Pritom su starosne mirovine porasle za gotovo 100 eura, invalidske su se sa 614,51 eura popele na 700,88 eura, a obiteljske, koje prima više od 50 posto osoba u ovoj kategoriji, s 546,27 na 623,70 eura.

U ovoj kategoriji nalazi se potkategorija koja se odnosi na 145 osoba umirovljenih po članku 185. Zakona o mirovinskom osiguranju. To znači da su oni svoje pravo na mirovinu ostvarili od 1. siječnja 1992. pa sve do 1999. godine. Stoga im je mirovina za vojni staž ostvaren do 8. listopada 1991. umanjena za 36,78 posto. Tako definirana mirovina je s 579,65 eura od kraja 2023. do kraja 2024. godine porasla na 648,98 eura.

Gledajući po spolu, i ovdje muškarci dobivaju veće svote. Razlika je s otprilike 100 eura pretprošle godine povećana lani na 110 eura. Što se tiče staža, podaci nisu dostupni, osim za one umirovljene po članku 185. ZOMO-a, a oni su ostvarili nešto više od 38 godina i osam mjeseci staža.

Usporedba s redovitim mirovinama

Za usporedbu, prosječne mirovine po redovitim propisima (starosne, obiteljske i invalidske) rasle su u istom razdoblju s 511,31 na 576,63 eura. Gledajući starosne mirovine, one su rasle za 67,73 eura, odnosno s 547,37 na 615,10 eura. Invalidske mirovine su pak rasle s 374,43 na 419,15 eura, a obiteljske mirovine su većini umirovljenika porasle s 431,23 na 484,14 eura.

Gledajući udio prosječnih mirovina u prosječnoj plaći, kod sudionika NOB-a on je porastao s 44,68 na 45,38 posto prosječne plaće, kod pripadnika Hrvatske domovinske vojske s 38,91 na 39,55 posto, a kod pripadnika JNA s 48,82 na 49,29 posto plaće. Istodobno, prosječna mirovina umirovljenih po redovitim propisima u prosincu 2023. imala je udio u prosječnoj plaći od 42,3 posto, a u prosincu 2024. od 42,1 posto.