Nacionalni plan oporavka i otpornosti

Ovo su dva velika privatna projekta za koje će Vlada tražiti novac iz Europske unije. Ćorić: Oni afirmiraju zelenu i digitalnu agendu

01.04.2021 u 13:31

Bionic
Reading

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), na osnovi kojeg bismo trebali dobiti 6,3 milijarde eura europskih bespovratnih sredstava, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u četvrtak je izdvojio dva projekta - izgradnju biorafinerije u Sisku te projekt tvrtke Rimac automobili

Domaća naftna kompanija INA planira do 2023. transformirati svoju lokaciju u Sisku u industrijski centar.

Između ostaloga, planira podići biorafineriju koja će proizvoditi bioetanol druge generacije iz biomase. Riječ je o investiciji od oko 250 milijuna eura.

Očekivani početak rada tvornice je 2025. godina, a kapacitet bi joj bio 55.000 tona bioetanola godišnje.

'Zanimljivo je i u kontekstu činjenice to da su biogoriva goriva budućnosti i taj smjer Ine kao naše naftne kompanije smjer je koji otvara perspektivu na domaćem i regionalnim tržištima onog trenutka kad to postrojenje bude gotovo. Ideja je da kombinacija ovog tipa proizvodnje uz dovršetak investicije u Rijeci bude kombinacija koja nosi veću učinkovitost poslovanja Ine', kazao je Ćorić prilikom predstavljanja NPOO-a medijima.

Kao primjer izravnog sufinanciranja Ćorić je izdvojio veliku investiciju vlasnika Rimac automobila, Mate Rimca.

Riječ je, prema pisanju medija, o investiciji u istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture koja se mjeri u stotinama milijuna eura i koju bi Rimac do 2025. razvijao u Hrvatskoj, a NPOO-om bi mu Europska unija mogla sufinancirati oko 200 milijuna eura.

Rimac planira razviti novi ekosustav urbane mobilnosti integriran s javnim gradskim prometom u Zagrebu. I to razvijanjem električnog vozila pete razine autonomije, koje je sposobno voziti bez čovjekove asistencije, a njime se upravlja samo umjetnom inteligencijom, putem kamera i senzora.

Drugi dio projekta obuhvaća razvoj i gradnju infrastrukture za ta vozila koja će služiti za njihovo održavanje i čišćenje, a objekt bi trebao biti dio multimodalnog terminala u Zagrebu te bi se na taj način Rimčeva vozila povezala sa ZET-ovim tramvajima i autobusima i prigradskom željeznicom.

Dio projekta je i razvoj softverskog rješenja uz pomoć kojeg bi se upravljalo cijelim prometom.

Mate Rimac
  • Mate Rimac
  • Mate Rimac
  • Mate Rimac
  • Mate Rimac
  • Mate Rimac
    +5
Mate Rimac Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Ukupna investicija procjenjuje se na više od 3,4 milijarde kuna, projekt je trenutačno u fazi razvoja autonomnog vozila, dovršen je i prototip, a serijska proizvodnja flote od 700 vozila, koja bi mogla zamijeniti velik broj taksi-vozila i koja će se financirati sredstvima tvrtke, planira se od 2024.

Razvoj infrastrukture planira se za sljedeću godinu, a sve bi bilo spremno za testiranje 2023. Integracija s terminalom pak planira se za 2024.

'Projekt Rimac automobila i biorafinerije projekti su koji afirmiraju zelenu i digitalnu agendu u punom smislu te riječi. Ideja je jasna, Hrvatska treba iskoristiti ovu omotnicu, kao i višegodišnji financijski okvir za tranziciju na niskougljično gospodarstvo te smjer koji idemo kroz Nacionalnu razvojnu strategiju i višegodišnji financijski okvir afirmira ovaj smjer', izjavio je Ćorić.