Više od pola tog iznosa, 54 posto usmjerit će se za gospodarstvo, 15 posto ići će u obrazovanje, 12 posto u energetsku obnovu zgrada oštećenih potresom, 10 posto u javnu upravu i pravosuđe, pet posto u zdravstvo te četiri posto u tržište rada i socijalnu zaštitu.

To su ujedno šest područja koja su obrađena u dokumentu u kojemu se kao lajtmotiv kroz sva područja provlače digitalizacija i zelena energetska tranzicija.

'Kada se vratimo 7-8 mjeseci nazad u ljeto prošle godine, kada su se zaključivali pregovori o višegodišnjem financijskom okviru i instrumentu EU iduće generacije, Hrvatska je dobila za idućih 10 godina 24,5 milijardi eura.Kada tome pridodamo točno apsorpciju još oko 5,3 milijardi eura iz višegodišnjeg financijskog okvira koji je bio od 2014. do 2020., a provodi se '21., '22., '23., to znači da ćemo u ovom periodu iz različitih izvora EU imati na raspolaganju 30 milijardi eura koje će biti na ovaj ili onaj način biti uložene u Hrvatsku, gospodarstvo ili javne projekte', rekao je Plenković.

'Kada je riječ o instrumentu EU sljedeće generacije iz RFF-a, na raspolaganju imamo dvije skupine sredstava. Jedna su 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava plus 3,6 milijardi eura zajmova', rekao je Plenković te je istaknuo kako su za povlačenje tih sredstava nužne reforme.

'To je 12 posto BDP-a iz proračuna za 2020. Tako visoku razinu između iznosa sredstava i BDP-a nema niti jedna druga članica EU-a', rekao je premijer.

Tri su temeljna zahtjeva Europske komisije. 'Najmanje 37 posto sredstava mora se usmjeriti na investiciji koje doprinose zelenoj tranziciji, najmanje 20 posto sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju, a cijeli plan mora poštovati načelo 'ne nanosi značajnu štetu'. To znači da sve reforme ne bi smjele negativno utjecati na politiku klimatskih promjena, pridonijeti zaštiti voda, kružnoj ekonomiji, sprečavati onečišćenja, i to je za svaku reformu u planu', izjavio je premijer.

Dodao je kako ovdje nije riječ helicopter money. 'Hrvatski pad BDP-a prošle godine je oko 8,4%, manje od očekivanog. Strukturirali smo plan u 5 komponenti i jednu inicijativu. Prva komponenta je gospodarstvo, pa pravosuđe, obrazovanje, tržište rada, zdravstvo te obnova zgrada', rekao je Plenković.

'U rukometnom smislu idemo u trokorak. Prvo idemo napraviti plan ulaganja koja su 100 posto bespovratnih sredstava. Onda idemo na višegodišnji financijski okvir, naša je nacionalna participacija 15 posto. 85 posto EU sredstava, 15 posto naših sredstava. Treći korak, za kojeg imamo vremena do 2023. za dodatnih 3,6 milijardi eura iz instrumenta EU sljedeće generacije i na taj način koristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju', kazao je premijer.

Sredinom travnja će se održati rasprava u Saboru, a plan je da se sve dovrši do kraja travnja, nakon čega slijedi evaluacija Europske komisije.

Nakon odobrenja Hrvatskoj bi trebalo biti uplaćeno 13 posto sredstava kao predujam, a potom slijedi izrada prijedloga za višegodišnji financijski okvir koji bi trebao biti napravljen do kraja lipnja.

Treći korak je iskorištavanje dodatnih 3,6 milijardi eura potencijalno povoljnog zajma iz instrumenta EU iduće generacije i oporavka i otpornosti.

Vlada očekuje da će reforme i investicije u okviru prve komponente (gospodarstvo) poboljšati konkurentnost gospodarstva, uz jačanje poljoprivrede, prometnog sektora, energetike i zaštite okoliša te podići razinu održivosti turizma ulaganjem u kontinentalni turizam i produljenje turističke sezone.

U okviru druge komponente planira se rad na poboljšanju učinkovitosti javne uprave, pravosuđa i upravljanja državnom imovinom, kao i na kvaliteti i dostupnosti javnih usluga građanima te učinkovitoj borbi protiv korupcije.

Treća komponenta temelji se na jačanju sustava znanosti i obrazovanja, kao i na cjeloživotnom učenju kao jednom od temelja konkurentnosti, uz poticanje deficitarnih zanimanja i izvrsnosti.

Četvrta komponenta važna je za poticanje zapošljavanja, razvoj vještina za tržište rada, kao i za osnaživanje mirovinskog sustava te sustava socijalne skrbi, uz dodatne napore za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti.

Peta komponenta usmjerena je na dostupnost i održivost zdravstvenog sustava, uz njegovu daljnju modernizaciju za prevenciju i rano otkrivanje bolesti te razvoj telemedicine i medicinske robotike.

Inicijativa za obnovu zgrada uključuje dekarbonizaciju zgrada i energetske uštede u zgradarstvu, protupotresnu obnovu Zagreba i okolice, jačanje sposobnosti za djelovanje kod prirodnih katastrofa i obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra.

Investicije predložene u planu moraju biti dovršene do 31. kolovoza 2026. godine.