Na popisu 128 gradova u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, samo njih devet je u prošloj godini zabilježilo više živorođenih od umrlih. Nije riječ o najvećim gradovima, dapače, najveći hrvatski gradovi su uglavnom na samom začelju ljestvice.

Najveću razliku broja živorođenih u odnosu na umrle zabilježio je Solin s prirodnim prirastom od 76 novih građana. Slijede Metković (45), Kaštela (33), Dugo Selo (31), Imotski (16) te Krk, Pazin, Opuzen i Biograd na Moru.

Gradonačelnik Dalibor Ninčević za gradonacelnik.hr kaže da je ponosan na činjenicu da je Solin unatrag pet-šest godina jedan od rekordera među gradovima u Hrvatskoj po prirodnom prirastu stanovništva.

'Prosječna starost naših sugrađana je oko 35 godina', kaže Ninčević, priznajući da je objektivni razlog za to blizina Splita i povoljnije cijene stanova. No, kažu, postoje i drugi bitni razlozi, a to su uređenost grada, dostupnost svih javnih i društvenih sadržaja te kvalitetna demografska politika koju grad provodi već niz godina.

Solin tako daje novčanu pomoć za opremu za svako novorođeno dijete, ovisno o tome koje je po redu u obitelji, u iznosu od 1500 kuna za prvo rođeno dijete u obitelji, za drugo 2000 kuna, za treće 3000 kuna, za četvrto 4000 kuna, a za peto i svako sljedeće dijete po 5000 kuna.

Grad uz to subvencionira dohranu dojenčadi i male djece ako se medicinski utvrdi da je potrebna te daje pomoć obiteljima s četvero i više djece koja se ostvaruje, bez obzira na prihode obiteljskog domaćinstva, za djecu do navršenih 18 godina života i nakon navršenih 18 godina života pod uvjetom da se redovno školuju ili djecu do navršene 23. godine života pod uvjetom da su nezaposleni i redovito se prijavljuju na HZZ. Novčana pomoć iznosi 700 kuna mjesečno.

Osim što pod određenim uvjetima umanjuje ili oslobađa od plaćanja cijene gradskog vrtića, Solin pomaže radu privatnih vrtića subvencijom plaća djelatnika te kroz druge oblike pomoći i podrške.

Županija splitsko-dalmatinska osigurala je besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih škola na svom području, a Solin dodatno odobrava jednokratne novčane pomoći za nabavku udžbenika za učenike srednjih škola u iznosu od 800 kuna te jednokratne novčane pomoći za nabavku radnih bilježnica i materijala za pomoć pri učenju za učenike osnovnih škola u iznosu od 400 kuna za učenike od 1. do 4. razreda i 700 kuna za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole, prema imovinskom cenzusu. Grad uz to sufinancira produženi i cjelodnevni boravak učenika koji s roditeljima imaju prebivalište na području Solina.

Osim toga, grad ima program dodjele stipendija uspješnim učenicima i redovitim studentima, koje u prosjeku dobiva 140 učenika i studenata, a financira i asistente u nastavi, osigurava specijalizirani prijevoz osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju te odobrava povlaštene autobusne karte za učenike i studente s područja Solina.

Mlado stanovništvo u Dugom Selu

Višestruki porast stanovništva Dugo Selo, objašnjava zamjenica gradonačelnika Jasminka Kokot Bambić, zabilježilo je poslije Domovinskog rata. U to vrijeme u Dugo Selo su se doseljavale obitelji s više djece, koja su ondje i ostala te sada i sama osnivaju obitelji i doprinose broju novorođene djece, na što je, kaže, Grad Dugo Selo izuzetno ponosan.

'Puno radimo na tome da se mladi u Dugom Selu osjećaju kao u pravom gradu i da u njemu žele živjeti. Iduće godine ćemo dodatno proširivati kapacitete vrtića, a bude li moguće, i povećati subvencioniranje cijene, što će roditeljima smanjiti troškove. Uz to, intenzivno gradimo dječja igrališta', kaže gradonačelnik Nenad Panian.

Jasminka Kokot Bambić također ne bježi od činjenice da je prednost Dugog Sela blizina Zagreba, s kojim je dobro povezano, a na tom području u tijeku je izgradnja nekoliko nadvožnjaka preko željezničke pruge, što će omogućiti brži promet i izbjegavanje dosadašnjih gužvi.

Dugo Selo privlači nove, mlade stanovnike velikom ponudom i povoljnim cijenama nekretnina te blizinom glavnog hrvatskog grada, no Kokot Bambić vjeruje da će se daljnjim razvojem poduzetničkih zona na području grada i susjednih općina Brckovljana i Rugvice povećati broj novih stanovnika, kao i potražnja za nekretninama.

Krk – zaposlenost i kvaliteta života

Darijo Vasilić, dugogodišnji gradonačelnik Krka, kaže kako nisu najvažnije poticajne mjere koje daje grad, već ukupna atmosfera življenja u njemu. Krk je već 10-ak godina jedan od gradova s najnižom nezaposlenošću u zemlji, svega 2,5 posto. Turistička sezona se produžuje, kampovi i hoteli sada rade i po osam mjeseci na godinu, posla ima, pa ima i nešto priljeva stanovnika. No mladima i obiteljima s djecom pomaže i grad.

Trenutno je u izgradnji druga POS-ova stambena zgrada, a grad je 2009. godine otvorio novi vrtić i omogućio svim roditeljima da upišu svoju djecu. Tri četvrtine cijene subvencionira grad, roditelji plaćaju oko 600 kuna po djetetu, a osnovna škola do 4. razreda ima i cjelodnevni boravak koji je također subvencioniran, pa roditelji plaćaju 400 kuna. Grad daje i subvencije za kupnju knjiga i školskog pribora te poticaje za novorođenčad, 3000 kuna za prvo dijete, 4500 za drugo, 6000 za treće, 9000 za četvrto, 12.000 za peto i po tri tisuće više za svako iduće dijete.