Razlog tome će biti kombinacija povećanja u projiciranoj potražnji i manji utjecaj automatizacije u tim sektorima.

U tekućem desetljeću, starenje stanovništva u Hrvatskoj vjerojatno će povećati potražnju za zdravstvenim uslugama i uslugama socijalne skrbi. Poslovi u tom sektoru traže stručnost, interakciju s korisnicima i visoku razinu socio-emocionalnih vještina, pa je manja šansa da će biti automatizirani. Rast prihoda mogao bi dovesti do veće konzumacije umjetničkih djela, rekreacije i financijskih usluga.

McKinseyev izvještaj o tranziciji radne snage naglašava da, kad prihodi rastu, potrošači troše više novca na sve, u svim kategorijama. Međutim, obrasci njihove potrošnje mogu se promijeniti i na taj način stvoriti više radnih mjesta u područjima kao što su trajna potrošačka dobra, razne aktivnosti koje se izvode tijekom slobodnog vremena, financijske i telekomunikacijske usluge, stanovanje, zdravstvo i obrazovanje.

Štoviše, kreativni i zabavni sektori traže vještine kao što su vještine stvaranja novih umjetničkih djela, koje imaju nizak potencijal automatizacije ili nisku stopu gubitka radnih mjesta zbog primjene novih tehnologija. Zapravo, tehnološki napredci u tim područjima mogu stvoriti sasvim nova zanimanja.

Suprotno tome, sektori koji imaju visok automatizacijski potencijal, kao što su proizvodnja, veleprodaja i razni uredski poslovi i poslovi u državnoj upravi, vjerojatno će doživjeti najveći pad neto potražnje za radnom snagom.

Kad se pogledaju očekivanja potražnje za radnom snagom u zdravstvu, slijedi da će zanimanja u tom sektoru biti najviše tražena, posebno zdravstveni profesionalci kao što su liječnici, medicinske sestre, medicinski tehničari, patronažne sestre i osobni pomoćnici. Očekuje se i rast sektora umjetnosti i zabave, pa će rasti i potražnja za kreativnim zanimanjima te ulogama u upravljanju umjetničkim organizacijama i događajima. Ukupno gledano, potražnja za menadžerima će se vjerojatno povećati.

Porast će i potražnja za visoko kvalificiranim profesionalcima s posebnim vještinama, kao što su STEM inženjeri, te poslovni i pravni profesionalci. Suprotno tome, zanimanja koja se uglavnom temelje na fizičkim aktivnostima ili u kojima se zadaće obavljaju stalnim ponavljanjem istih postupaka, imaju visok automatizacijski potencijal i doživjet će znatan pad potražnje – to su zanimanja u proizvodnji i uloge u uredskim poslovima.

Tehnologija povećava potražnju za radnicima s višim kvalifikacijama i vještinama, primjerice, liječnike čini učinkovitijima i produktivnijima u liječenju pacijenata. To onda povećava potražnju za uslugama koje ti profesionalci pružaju, a to posljedično povećava njihovu zaposlenost. Suprotno tome, radnici koji obavljaju zadaće koje traže niže vještine, bit će lakše zamijenjeni strojevima. Kratkoročno, to će dovesti do manjka radne snage među zanimanjima koja traže više vještine, te istodobno, smanjiti mogućnosti zaposlenja ljudima koji vladaju nižim vještinama, ili imaju manje vještina. Ti trendovi, koji djeluju na cijelu zemlju, mogu imati različite učinke regionalno. U Zagrebu bi se potražnja za uredskim poslovima mogla smanjiti za 25 posto. Istodobno, potražnja za STEM profesionalcima i menadžerima će vjerojatno porasti.

Dodatno, grad bi mogao doživjeti znatniji porast potražnje za svim vrstama zdravstvenih zanimanja – očekuje se da će potražnja za zdravstvenim radnicima porasti za 24 posto, a za zdravstvenim profesionalcima za 14 posto, što će rezultirati neto utjecajem s dodatnih 6000 radnih mjesta u zdravstvenoj za štiti u Zagrebu do 2030. godine. Oko 4000 radnih mjesta biti će za radnike u zdravstvenom sustavu, a 2000 za zdravstvene profesionalce.

Slično, u Istri, uredski poslovi, radna mjesta u pripremi hrane i proizvodna zanimanja, doživjeti će pad potražnje i do 25 posto.

No, potražnja za zdravstvenim radnicima i zdravstvenim profesionalcima znatno će porasti, oko 26 i 13 posto. Bit će i veće potražnje za menadžerima, oko 10 posto – ta brojka je nešto viša od očekivane potražnje za menadžerima u Zagrebu, 9 posto.