Ovogodišnji urod pšenice od 820 tisuća tona jamči samodostatnost i dovoljan je za domaće potrebe, ocijenjeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare o jesenskoj sjetvi, koju je organizirala HGK - Županijska komora Osijek
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak rekao je da su ozime kulture trpile prekomjernu vlažnost tla, što se odrazilo na prinos. To je prema njegovim riječima razlog zbog kojega se nismo približili prošlogodišnjem urodu pšenice od milijun tona.
Ukupan prinos žitarica je na razini 3,1 milijun tona, a prednjači kukuruz s gotovo dva milijuna tona. Uljarice su ostvarile stabilan prinos, više od 420 tisuća tona. Soja nije bila na razini prethodne 2022. godine, rekao je Majdak. Tvrdi da je i dalje prisutan izrazito povoljan trend izvoza soje. Znamo da je ona 'no GMO' što pomaže na europskom tržištu, rekao je.
vezane vijesti
Što se tiče opskrbljenosti domaćeg tržišta, ono je kod žitarica na više od 160 posto samodostatnosti, a kod uljarica više od 200 posto, kaže Majdak.
Kada je riječ o jesenskoj sjetvi, pozvao je poljoprivrednike na primjenu agrotehničkih mjera u pripremi tla. Očekuje određeno smanjenje površina pod pšenicom odnosno ozimim kulturama, no taj pad ne bi trebao biti veći. Kaže kako je cilj stabilizirati proizvodnju pšenice između 800 tisuća do milijun tona, a žitarica iznad tri milijuna tona, što jamči samodostatnost.
Voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Goran Jukić upozorio je poljoprivrednike koji planiraju koristiti sjeme s poljoprivrednih gospodarstava, poznato kao tavanuša, da budu oprezni jer je prošla godina bila izuzetno nepovoljna zbog velikog napada bolesti koje se nisu mogle suzbiti zaštitnim sredstvima. Stoga sjeme treba dodatno doraditi i tretirati, rekao je.
Da nije bilo mraza u travnju koji je praktički pobrao visoke prinose u voćarstvu, ratari bi imali idealne vremenske uvjete smatra Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. 'Kroz svibanj i lipanj su nas pratile dobra prilike s dovoljno vode i zaista se ne možemo potužiti', tvrdi on.
No, dodaje da su u nekoliko županija u srpnju visoke temperature u kombinaciji s velikom vlagom tla dovele do katastrofalnih posljedica, a u kolovozu su bile i poplave u Posavini i Podravini nakon čega je uslijedio nesvakidašnje topao rujan.
U listopadu je idealno stanje vlage u tlu i vremenski uvjeti. Stoga se ne očekuje da će temperature u dogledno vrijeme pasti ispod 10 stupnjeva, kaže Stipešević. Upozorava uzgajivače da je zbog povišenih temperatura velika opasnost od poljskih glodavaca, pogotovo bude li zima blaga.
