Dok su svjetske burze proteklih dana obarale rekorde u brzini pada dioničkih indeksa i time nagovještavale crnu ekonomsku budućnost koja nam slijedi zbog pandemije virusa, bilo je i onih koji su imali razloga za zadovoljstvo. Prema nekim procjenama, investitori koji su se kladili na pad cijena dionica samo su na američkim burzama zaradili 344 milijarde dolara. Radi se o tzv. short-sellingu, vrsti trgovanja kojom se zarađuje kad cijene dionica padnu, a ne kad rastu. U kombinaciji s drugim financijskim instrumentima, ulagači koji pesimistično čekaju kad će se burze ili pojedine dionice strmoglaviti mogu u takvim razdobljima zaraditi i poprilične iznose.

Klasičan način trgovanja na burzama poznat je svima. Ulagač kupi dionicu po jednoj cijeni i, kad ta cijena poraste, on je proda i na tom skoku cijene ostvari zaradu. No razvoj financija omogućio je i suprotno. Tehnika short-sellinga (u hrvatskom se koristi i izraz 'kratka prodaja') prvotno je razvijena kao svojevrsno osiguranje protiv negativnih trendova na burzama.

Investitori su se klasično 'kladili' na rast cijena dionica, no ako bi ta cijena krenula dolje, oni su ostvarivali gubitak. U želji da ograniče takve gubitke, domislili su se novoj praksi. Short-selling zato omogućava investitorima da prvo posude dionice i onda ih prodaju na tržištu po nekoj cijeni. Kad im cijena padne, oni ih kupe i vraćaju onome od koga su ih posudili. Zarada se ponovo ostvaruje u razlici cijene jer su kupili po nižoj, a prodali po višoj cijeni iako je redoslijed transakcija obrnut.

Tijekom godina ova je tehnika razrađena, dopunjena raznim financijskim instrumentima i danas je sve velike investitorske tvrtke i banke koriste kao dio raznih ulagačkih strategija. Određeni dio podataka o tome kako investitori procjenjuju vrijednosnice i za koje očekuju da će im cijena padati dostupan je i američka analitička tvrtka S3 Partners je temeljem njih izračunala da su u mjesec dana, od sredine veljače do sredine ožujka, pesimistični investitori ostvarili profit od 343,7 milijardi dolara samo na dionicama izlistanim na tamošnjim burzama.

Komentatori čije riječi prenosi Reuters napominju da investitori koji se klade na pad dionica zadržavaju svoju strategiju, odnosno očekuju dodatno klizanje cijena na burzama. Među sektorima kojima oni predviđaju pad nalaze se tehnološke kompanije, one koje pružaju zdravstvene usluge, ali i financijske tvrtke, banke, kao i biotehnološke kompanije. Najmanji pad predviđa se farmaceutskim kompanijama i onima koje proizvode medicinske aparate.

Za tehnološke tvrtke poput popularnog Applea nagađa se da bi mogle imati probleme zbog poremećenog proizvodnog lanca koji uvelike ovisi o proizvodnji u Aziji. No neki procjenjuju i da bi stabilizacija epidemije koronavirusa u Kini mogla donijeti skok u proizvodnji iako i dalje nije sigurno može li se taj skok pretvoriti u rast prodaje, s obzirom na smanjena očekivanja o kupovnoj moći građana zbog izolacijskih mjera.

Neki od najpoznatijih burzovnih indeksa, poput američkog indeksa industrijskih kompanija Dow Jones, u prethodnih pet tjedana skliznuli su na razine na kojima su posljednji put bili prije tri i pol godine. Pad njihove vrijednosti u pojedinim danima bio je toliki da su samo ograničenja kojima se prekida trgovanje u slučaju kraha spriječila nove neslavne rekorde. Ta ograničenja uvedena su nakon tzv. Crnog ponedjeljka 1987., kad su se dionice u samo jednom danu strmoglavile za više od 20 posto.

Ekonomska predviđanja za ostatak godine i dalje su dosta štura. Dok god se ne postignu bitniji uspjesi u suzbijanju pandemije, u kojoj je ukupan broj potvrđeno zaraženih u svijetu u trenutku objave ovog članka gotovo sigurno već premašio 400.000, vrlo će teško biti ocijeniti kakve će konačne posljedice ostaviti novi koronavirus. Čak i nakon što se uspori ili zaustavi širenje zaraze, neće biti lako prognozirati kojom će se brzinom oporavljati ekonomije.