Nadzorni odbor kutinske Petrokemije postupio je po odluci Vlade i smanjio plaće članovima Uprave, ali je odbio preporuku Vlade o pokretanju kolektivnih pregovora za smanjenja plaća zaposlenima za 10 posto, priopćeno je iz Petrokemije.
Nadzorni je odbor postupio po Odluci Vlade o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava u vlasništvu države, koja ne mogu biti veća od 3,2 prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za travanj u tekućoj godini te su time smanjene plaće članovima Uprave, navodi se u danas objavljenom priopćenju o ovaj tjedna održanoj sjednici Nadzornog odbora.
Nadzorni je odbor pak, kako se navodi, glasovao protiv Vladine preporuke NO-ima i upravama trgovačkih društava u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske o pokretanju postupka pregovaranja o izmjenama kolektivnih ugovora, a u skladu s trenutačnom gospodarskom situacijom.
Preporuka Vlade odnosi se na smanjenje plaća u trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu za 10 posto.
Članovi Nadzornog odbora prihvatili su i odluku da se Petrokemija uvrsti u Službeno tržište Zagrebačke burze, navodi se u priopćenju.
Na sjednici održanoj u utorak, 11. kolovoza, Nadzorni je odbor prihvatio izvješće o poslovanju za prvih šest mjeseci tijekom kojih je Petrokemija poslovala s gubitkom od 46,9 milijuna kuna, a proizvodnja gnojiva bila je 32,3 posto manja od plana.
"Negativan učinak na financijski rezultat imao je značajan pad cijena gnojiva na svjetskom i regionalnom tržištu u razdoblju rujan-prosinac prošle godine, a koji je nastavljen i u prvom polugodištu ove godine", naglasio je predsjednik Uprave Petrokemije Boris Mesarić.
Ističe i da je smanjenje potražnje, praćeno osjetnim padom cijena gnojiva i čađe, dovelo do privremene obustave proizvodnje NPK-a gnojiva i čađe u drugom kvartalu ove godine.
U priopćenju se navodi i kako članovi Uprave ističu da je "tržište NPK gnojiva u Europi trenutno skroz mrtvo" zbog čega je Petrokemija i krenula s akcijskim prodajama tih gnojiva.
Poslovanje u narednom razdoblju, procjenjuje Mesarić, obilježit će rastuća nelikvidnost gospodarstva, visoka cijena teško dostupnog kapitala i moguće promjene u fiskalnoj politici.