Tisuće otkazanih letova, dugački redovi na aerodromima, osoblje koje glavom bez obzira bježi iz kompanija, bezbrojni izgubljeni koferi. Tako ovog ljeta izgleda zračni promet u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, a u špici turističke sezone slike nisu ništa bolje, barem ako je suditi prema milijunima objava korisnika društvenih mreža. Što se to dogodilo u nekoć elitnoj industriji, za koju danas zaposlenici tvrde da se 'utrkuje na putu prema dolje'
Samo ovog tjedna njemačka Lufthansa otkazala je gotovo sve letove iz Frankfurta i Münchena, zbog čega je 130.000 putnika zapelo na aerodromima nakon štrajka osoblja koje traži bolje plaće.
Londonski aerodrom Heathrow i amsterdamski Schiphol, dva najveća putnička centra u Europi, srezali su kapacitete i zatražili od prijevoznika da ih izbjegavaju, čime su naljutili i putnike i šefove prijevozničkih tvrtki. Možda je još gora situacija u SAD-u, u kojem su otkazani deseci tisuća letova zbog manjka radne snage.
Prijevoznici poput irskog Ryanaira za sve krive aerodrome i vlade. No ljudi koji rade na aerodromima te kabinsko osoblje za kaos krive prijevoznike koji nisu mogli ni zaposliti dovoljno ljudi ni zadržati kadrove koje su imali zaposlene, zbog čega postaje upitna sigurnost letenja.
Američka televizija CNBC razgovarala je s nekoliko pilota iz najmoćnijih prijevoznika te oni redom opisuju kako su iscrpljeni prekovremenim radom te da su za sve kriva nastojanja vlasnika i direktora da se što više srežu troškovi u, kako kaže jedan pilot, 'toksičnoj utrci prema dolje'.
Pilot je, pod uvjetom anonimnosti, ispričao kako je već ovo proljeće bilo jasno da će na aerodromima nastati kaos jer 'prijevoznici nisu znali što rade': nitko nije imao plan, a svi su samo htjeli letjeti što je više moguće, kao da pandemije koronavirusa nikad nije ni bilo. No svi su očito zaboravili da su srezali troškove i otpuštali ljude.
'Takva neravnoteža pretvorila nam je posao u noćnu moru, kako nama, tako i kabinskom osoblju, jer nitko nije zaposlio nove ljude na mjesta onih koji su dobili otkaz zbog pandemije. Sada nema tko pretovariti prtljagu, nema tko raditi na check-inu, nema zaštitara i cijeli sustav se srušio', tvrdi pilot.
U izjavi, koju je objavio niskotarifni easyJet, navodi se da su zdravlje i standard zaposlenika 'najviši prioritet' te podcrtavaju da na svakom tržištu zapošljavaju po 'konkurentnim' uvjetima i sukladno lokalnoj legislativi. Malo im to znači kad im se bivši zaposlenici ne žele vratiti, kasno je za obuku novih ljudi, a plaće nisu rasle od vremena prije pandemije.
Pilot British Airwaysa tvrdi kako mu je rečeno da se svi piloti do 2030. mogu nadati samo smanjenju plaće, a istovremeno svim direktorima rastu i bonusi i plaće jer su ih već prilagodili za inflaciju.
Zemaljsko osoblje British Airwaysa sprema se za štrajk u kolovozu zato što im plaće još uvijek nisu vraćene na pretpandemijsku razinu, a ograničenja u pandemiji poslužila su kao alibi za njihovo rezanje i nove ugovore. Nije ni čudo da su radnici razočarani jer je ove godine šef IAG-a, vlasnik British Airwaysa, dobio 303.000 dolara u kešu zbog viših troškova života. Spomenuti direktor Luis Gallego ipak je odbio isplatu bonusa od 900.000 funti lani te je pristao na smanjenje plaće u 2020. i 2021.
Jedan pilot koji leti za Emirates loše stanje u sektoru objašnjava kratkoročnim razmišljanjem uprave koja je zaposlenike uzela zdravo za gotovo:
'Šefovi su bili sretni što mogu smanjivati plaće i svi su vjerovali da će radnici šutjeti jer se mislilo da nemaju kamo otići. Sada kad ljudi masovno odlaze oni su šokirani. Ja sam šokiran time što su oni šokirani.'
Svi piloti koje je intervjuirao CNBC kažu da su premoreni. Pilot godišnje ne bi smio letjeti više od 900 sati, no u mnogim tvrtkama na to se pravilo žmiri, tvrdi zaposlenik easyJeta. 'Imamo toksičnu radnu atmosferu i nemoguću količinu posla te sve to vodi u sigurnosne probleme. Ortački kapitalizam doveo je do ove utrke do dna, htjeli su najjeftiniju moguću radnu snagu kako bi natukli velike bonuse i zadovoljili dioničare', kaže jedan od pilota.
Svjetska udruga zračnog prijevoza IATA odgovora na kritike riječima da 'industrija radi sve da se prikupe potrebni resursi i kako sigurnost i efikasnost prijevoza ne bi bile ugrožene'. I sami priznaju da nema radnika i da vremena nisu dobra, no da se ulažu veliki napori u privlačenje i zadržavanje kadrova. Konačno, šalju poruku koja je glavna za sve one koji planiraju letjeti ovog ljeta: 'Molimo za strpljenje putnika.'