'Mislim da su cijene trenutno na vrhuncu. Porast je bio konstantan u posljednjih godinu dana. Zalihe ulja su male, potražnja je rasla. Cijene uljarica počele su rasti prošloga kolovoza, rujna, a kombinacija je to različitih faktora', sažima za tportal Josip Bičvić, direktor Tvornice ulja Čepin, članice osječke Žito grupe u vlasništvu Marka Pipunića.

Ističe da je prošlogodišnja žetva suncokreta u Ukrajini i Rusiji bila manja za šest milijuna tona u odnosu na godine prije. Došlo je do nestašice suncokreta, manjka ulja, pojačane kupnje i potražnje, što je rezultiralo, napominje, onim što sada imamo. Istovremeno je Kina imala velikih problema s afričkom svinjskom kugom, zbog čega su morali smanjiti svoju proizvodnju, a sada obnavljaju stočni fond i potrebna im je stočna hrana.

'Mješavina je to potražnje Kineza, špekulacija na burzama...', dodaje Bičvić.

Stanje usjeva na poljima je odlično, kaže, napominjući da je u Hrvatskoj i regiji zasijano oko 20 posto više površina. Pod suncokretom je u našoj zemlji između 43.000 i 45.000 hektara dok čepinska Uljara s kooperantima i partnerima ima ugovorenih 23.000 hektara. Pred njima je žetva, kako očekuju, s vrlo visokim urodom.

'Zbog svega toga neki predviđaju pad cijena od 1. rujna. No to ne možemo isključivo tako gledati jer su i dalje prisutne špekulacije. Cijena suncokreta trenutno se kreće od 3,20 do 3,40 kuna po kilogramu, a u isto vrijeme lani iznosila je 2,20 do 2,40 kuna po kilogramu', kaže Bičvić, napominjući da nevremena koja su proteklih dana zadesila Hrvatsku nisu uzrokovala znatne štete iako je suncokret na određenim lokacijama u Slavoniji polegao uslijed jakog vjetra i kiše.

Žetva bi trebala započeti za četiri do pet tjedana, a očekuje se prinos iznad tri tone po hektaru, pa čak i više, kaže. Otkupna cijena trenutno je 3,25 kuna po kilogramu, a redovito se objavljuje i ažurira na stranicama Žito grupe pa je svatko može vidjeti.

Promjene cijena prehrambenih proizvoda u velikoj su mjeri posljedica trendova na svjetskim tržištima, komentiraju u jednom od najvećih proizvođača ulja u Hrvatskoj. Razdoblje od prijašnjih 13 godina činilo je period najnižih globalnih cijena ulja, što je trajalo sve do kraja prošle godine, kada je zabilježen globalni rast cijena različitih prehrambenih sirovina, a neke od njih dostigle su i svoj povijesni rekord i maksimum. Navode i da je na cijenu ulja primarno utjecao stopostotni porast cijene sirovog ulja, kao i troškovi primarne i kontaktne ambalaže poput kartona, papira, plastike, plastičnih granulata, ali i logistike. Osim suncokretova, poskupila su druga jestiva ulja različitih proizvođača.

'Očekuje se relativno dobra žetva, među boljim godinama. Vrlo smo dobri u proizvodnji suncokreta i bilježimo vrlo velike prinose, iznad prosjeka EU-a. Ima i viškova koji završavaju u izvozu. Prinosi proizvođača kreću se između tri i 4,5 tona po hektaru. Kakva će biti situacija u svijetu, to je nešto potpuno drugo. Globalno ima poremećaja jer su Kanada i Južna Amerike pogođene sušama. Drugi dio je potrošnja. Kina pokušava obnoviti svoj stočni fond koji je pokosila afrička svinjska kuga pa je i to utjecalo na cijenu. Osim toga, vidjet ćemo kakva će biti žetva u Europi i SAD-u', objašnjava za tportal Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambeno-poljoprivrednu industriju, što sve utječe na cijenu ulja na trgovačkim policama.