Prosječna neto plaća isplaćena u veljači za siječanj iznosila je 1239 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 13,3 posto, a realno za 8,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Osobito snažan rast bilježi se na mjesečnoj razini. Nakon što je prosinačka neto plaća isplaćena u siječnju bila realno nešto manja nego mjesec ranije, siječanjska plaća porasla je 4,4 posto realno u odnosu na prethodni mjesec.

Plaće u Hrvatskoj pritom rastu puno brže nego u većini europskih zemalja. Vidljivo je to po porastu troškova rada jer su u četvrtom tromjesečju, prema Eurostatovim podacima, narasli za 16 posto na godišnjoj razini. Samo Rumunjska i Mađarska imale su stope rasta. S druge strane, u europodručju je nominalni rast troškova rada u promatranom razdoblju iznosio tek 3,4 posto.

Skok minimalne plaće

Najveći utjecaj na snažan rast prosječnih plaća početkom godine imao je rekordan skok minimalne plaće, od početka godine više za 20 posto. Rastu primanja pogoduje nedostatak radne snage, s čime je suočena većina poslodavaca.

U svim djelatnostima rast plaća nadmašuje stopu inflacije. Najveći skok realne prosječne plaće na godišnjoj razini, čak 14,7 posto, bilježi djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom dok su najmanje porasle realne plaće u ICT sektoru – 2,3 posto.

Smanjuje se jaz između vrha i dna

Snažan rast minimalne plaće doveo je do smanjenja jaza između najbolje plaćenih djelatnosti i onih na dnu platne liste. Dok su početkom godine plaće u ICT sektoru bile 73,8 posto više nego u pomoćnim uslužnim djelatnostima, sada je razlika pala na 66,7 posto.

Posljedica je to i sporog rasta plaća u dobrostojećim sektorima financija i IT-a. Usporavanje plaća u IT sektoru donekle je očekivano s obzirom na globalnu krizu u softverskoj industriji, ali 'bode u oči' zaostajanje plaća u bankarstvu i financijama, unatoč rekordnim poslovnim rezultatima financijskog sektora.

Javni sektor prestiže privatni

Sve je uočljiviji i trend bržeg rasta plaća u javnom sektoru u odnosu na privatni. Realne plaće u javnoj upravi i obrani rasle su 13,2 posto, dosegnuvši prosjek od 1485 eura. Visok godišnji rast bilježe i plaće u zdravstvu. Nakon najnovijih povišica prosječna plaća zdravstvenih radnika popela se na 1533 eura, premašivši onu u elitnom financijskom sektoru.

Među djelatnostima u kojima dominira javni sektor najslabije je prošla umjetnost, zabava i rekreacija s rastom od 4,9 posto i znatno skromnijim prosjekom (1137 eura).

Pritom treba naglasiti da recentni podaci ne uključuju najnoviju povišicu koja tek dolazi s novim koeficijentima. Podsjetimo, slijedom uredbi kojima se reguliraju radna mjesta i koeficijenti za izračun plaća u državnoj i javnim službama, u travnju će plaće državnih i javnih službenika u prosjeku porasti za oko 13,5 posto.

Stoga možemo očekivati da će idući mjesec državni i javni sektor u potpunosti preuzeti vodeće pozicije na listi najbolje plaćenih poslova.