Najveće povišice u hrvatskoj povijesti - čak 1,63 milijardi eura uloženo je u predizborno povećanje plaća zaposlenih u državnom i javnom sektoru - nagnale su mnoge iz privatnog sektora na razmišljanje o prelasku pod državne skute. Vlada je ovih dana pustila u e-savjetovanje Uredbu o postupku zapošljavanja u državnoj službi, koja donosi određene novosti
Slobodna radna mjesta u državnim tijelima popunjavaju se, kao i dosad, putem javnog natječaja ili internog oglasa, a navedenom Uredbom predviđen je i treći način zapošljavanja - iz baze kandidata za rad u državnoj službi. Taj novi model uključivat će prethodno raspisivanje javnog poziva za iskaz interesa za rad u državnoj službi, ali ne radi novog zapošljavanja već upravo u cilju stvaranja baze kandidata za radna mjesta određenog profila - primjerice, carinski službenik, sudski zapisničar i dr. - s potrebnim kompetencijama.
Novo zapošljavanje provodit će se tek kad se ukaže potreba za popunjavanjem takvih radnih mjesta. Na taj način će se, u slučaju potrebe, značajno skratiti postupak zapošljavanja jer će se zaposliti kandidati iz baze, koji su ranije testirani odnosno čije su kompetencije ranije utvrđene, tumači se u novoj Uredbi. Podaci iz baze kandidata vrijedit će tri godine od provedenog testiranja.
vezane vijesti
Baze podataka o svim kandidatima nalazit će se unutar Centraliziranog sustava za zapošljavanje, čija je primjena odgođena do 1. studenog zbog kašnjenja aplikacije koja je trebala zaživjeti još 1. srpnja. Odgoda je propisana polovicom srpnja, izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, te je produženo provođenje javnih natječaja i oglasa za posao po starim propisima.
Prema obrazloženjima odredbi iz nove Uredbe, radno mjesto se prvenstveno popunjava putem internog oglasa. Ako to ne uspije, državno tijelo koje zapošljava poziva na intervju kandidate s najboljim rezultatima iz baze kandidata za rad u državnoj službi, a prema potrebi i na testiranje kompetencija koje nisu računalno provjerljive. U slučaju da se radno mjesto i dalje ne može popuniti, raspisuje se javni natječaj za prijem u državnu službu.
Plan zapošljavanja i prijave
Novi sustav temelji se na prethodno utvrđenom planu zapošljavanja utemeljenom na analizama radne opterećenosti i stvarnim potrebama za zapošljavanjem određenog profila službenika. Državna tijela pripremaju prijedlog plana u vrijeme pripreme državnog proračuna za sljedeću kalendarsku godinu, a na koncu se donosi jedinstveni plan zapošljavanja za sva državna tijela. Taj plan objavljuje se u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje i može se dopunjavati tijekom godine. Na istom mjestu objavljivat će se i svi oglasi, pozivi i natječaji za posao, s tim da će se obavijesti o tome nalaziti i na mrežnim stranicama državnih tijela koja zapošljavaju.
Prijava na interni oglas, javni poziv za iskazivanje interesa za rad u državnoj službi i javni natječaj podnosi se elektroničkim putem u roku od 15 dana od dana objave. Da bi korisnik mogao pristupiti novom sustavu zapošljavanja mora prethodno izraditi korisnički profil kojim se prijavljuje u Centralizirani sustav za zapošljavanje putem e-Građana. Kod izrade profila daje se privola za fotografiranje prije testiranja i privola za obradu osobnih podataka.
Podaci iz korisničkog profila preuzimaju se u Centralizirani sustav u trenutku prijave na oglas, poziv ili natječaj. Prijava se može podnijeti za jedno ili više radnih mjesta za koje se unose potrebni podaci i prilažu potrebne isprave, a podaci se mogu mijenjati ili dopunjavati do isteka roka za prijavu.
Što je Centralizirani sustav za zapošljavanje?
Centralizirani sustav za zapošljavanje je informacijski sustav u kojem se planira zapošljavanje, objavljuje interni oglas za popunjavanje radnih mjesta u državnoj službi, javni poziv za iskazivanje interesa za rad u državnoj službi i javni natječaj za prijam u državnu službu, podnose prijave na interni oglas, javni poziv za iskazivanje interesa za rad u državnoj službi i javni natječaj i provodi testiranje kandidata elektroničkim putem, pozivaju kandidati na intervju, objavljuje odluka o izboru kandidata u postupku internog oglasa i rješenje o prijmu u državnu službu, vodi baza podataka o kandidatima za rad u državnoj službi i baza podataka o kandidatima u postupku internog oglasa i javnog natječaja te obavljaju drugi poslovi vezani za zapošljavanje u državnoj službi.
Osobama s invaliditetom koje prilože potvrdu o upisu u Registar osoba s invaliditetom omogućuje se 'razumna prilagodba' prilikom testiranja i/ili intervjua, pri čemu je u korisničkom profilu potrebno označiti vrstu prilagodbe.
Testiranje kompetencija
U odnosu na dosadašnji postupak zapošljavanja koji se temelji samo na znanju, novi sustav temelji se na kompetencijama - potrebnim znanjima, vještinama, sposobnostima i odgovarajućim ponašanjima. Testiranje kompetencija koje su elektronički provjerljive provodi tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose u testnim centrima, dok se ostale kompetencije mogu testirati u državnom tijelu koje zapošljava.
Rezultati elektroničkog testiranja unose se u Centralizirani sustav za zapošljavanje i vrijede tri godine te se mogu koristiti u drugim postupcima i načinima zapošljavanja. Neposredno nakon testiranja, kandidati imaju pravo uvida u sadržaj i rezultate testiranja, u nazočnosti službene osobe.
Zapošljavanje do 2026.
Od dana stupanja na snagu Uredbe koja je trenutno na e-savjetovanju pa sve do 1. siječnja 2026. - kada će na snagu stupiti odredbe o internim oglasima i javnim pozivima - od kompetencija koje su elektronički provjerljive, a koje su utvrđene pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela, testirat će se Logika, Pisana komunikacija na hrvatskom jeziku, Digitalna pismenost, Odgovornost u radu i orijentacija na izvršenje zadatka, Analitičke sposobnosti i Pisana komunikacija na engleskom jeziku. Osim navedenih kompetencija, u prijelaznom razdoblju može se testirati samo jedne kompetencija koja nije elektronički provjerljiva.
Javni natječaj: Ništa bez Logike
U slučaju javnog natječaja za prijem u državnu službu, upućuje se poziv na testiranje kandidatima s liste za testiranje najkasnije pet dana prije dana testiranja. Za jedno radno mjesto testira se najviše pet kompetencija, na tri razine - osnovna, srednja i visoka - pri čemu državno tijelo koje zapošljava određuje koje će se kompetencije testirati. Svaka razina pojedine kompetencije testira se kao zasebna kompetencija, a njezino testiranje može trajati najduže 25 minuta. Ako je kompetencija određene razine potrebna za više prijavljenih radnih mjesta, ta kompetencija testira se samo jednom.
Logika je kompetencija koja se obvezno testira za sva radna mjesta u državnoj službi, s tim da se za namještenike iznimno testira samo Logika. Kod prijema vježbenika ne testiraju se kompetencije koje se odnose na znanja iz upravnog ili stručnog područja. Minimalan bodovni prag za svaku kompetenciju je 50 posto točno riješenih zadataka.
Kada javni natječaj, a kada interni oglas?
Javni natječaj obavezan je za prijem vježbenika i kada je to zakonom izrijekom propisano, objavljuje se u 'Narodnim novinama' te na web stranicama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transfromacije i dotičnog državnog tijela. U ostalim slučajevima, prije raspisivanja natječaja, slobodna radna mjesta mogu se popunjavati putem internog oglasa na koji se mogu javiti samo državni službenici. Takvi oglasi u pravilu se raspisuju za radna mjesta na kojima je potrebno višegodišnje radno iskustvo na odgovarajućim poslovima.
Ispunjavanje uvjeta iz natječaja provjerava se samo za testirane kandidate s rang liste čime će se značajno ubrzati zapošljavanje. Čelnik državnog tijela koje zapošljava imenuje komisiju koja provodi intervju i po potrebi testiranje kompetencija koje nisu elektronički provjerljive. Nakon testiranja komisija poziva na intervju kandidate s najboljim rezultatima koji ispunjavaju formalne uvjete i to pet kandidata više od broja traženih izvršitelja za radno mjesto. Ako je kandidata manje od traženih izvršitelja, pozivaju se svi kandidati s rang liste.
Pitanja na intervjuu
Komisija na intervjuu koristi deset pitanja iz baze u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje, kojima utvrđuje motivaciju kandidata, prethodno radno iskustvo, profesionalne ciljeve i interese za pojedino radno mjesto, a može koristiti i dodatna pitanja po slobodnom izboru. Rezultat testiranja iznosi 70 posto, a rezultat intervjua 30 posto vrijednosti ukupnog rezultata.
Gdje je potrebno, provest će se i psihološko testiranje. U konačnici, najbolji kandidat pozvat će se dostavi uvjerenje o nekažnjavanju, o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta i originale dokumenata iz natječaja.
Prema posljednjoj objavi Državnog zavoda za statistiku, onoj iz srpnja, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u Hrvatskoj za svibanj 2024. iznosila je 1324 eura, dok je medijalna neto plaća iznosila 1122 eura.
