Premijer Andrej Plenković rekao je u utorak u Osijeku da je Vlada do sada donijela niz kvalitetnih mjera i zakona u korist hrvatske poljoprivrede, a cilj je proizvodnja više hrane bolje kvalitete, te kvalitetniji život i veće zapošljavanje u ruralnim područjima.

'U našem mandatu donijeli smo niz kvalitetnih zakonskih rješenja; imali vrlo značajan proračunski okvir za poljoprivredu, poduzimali vrlo kvalitetne mjere i poticaje prema poljoprivrednicima, dobro koristili europska sredstva u kontekstu rasprave o novoj zajedničkoj proračunskoj politici i kao zemlja koja predsjeda Vijećem Europske unije', izjavio je Plenković nakon sastanka koji je na temu poljoprivrede održan na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti.

Današnji posjet članova Vlade Osijeku, naglasio je, iskorišten je za dijalog; ne samo s predstavnicima županijske vlasti i akademske zajednice već i s ključnim gospodarstvenicima koji se bave poljoprivredom te predstavnicima komora i različitih udruga. Razmijenila su se mišljenja o svemu što Vlada radi vezano za poljoprivredu i ruralni razvoj, i onoga što poljoprivrednici i ostali dionici toga sektora gospodarstva iz svoga kuta gledanja, sugeriraju Vladi da bi se poboljšala situacija, dodao je.

Župan Anušić zahvalio je Vladi na podršci projektima Osječko-baranjske županije i Slavonije.

'Svi projekti koje smo stavili na stol i imali u pripremi, realiziraju se i u tijeku su, i to je najbitnije', kazao je Anušić, ocijenivši da su Slavonija, Barana i Srijem kroz istoimeni Vladin razvojni projekt dobili ogromnu šansu koja se ne smije propustiti.

Vlasnik tvrtke Žito Marko Pipunić izjavio je da je važnost Slavonije, Baranje i Srijema danas, zbog situacije s koronavirusom, puno veća nego prije pandemije. 'Uloga svih nas je podjednako važna i odgovorna i ukoliko nastavimo ovom dinamikom, vjerujem da Hrvatske ne bi trebala imati problema sa samodostatnosti i održivosti jer potencijala imamo', ocjenio je Pipunić.

Pozvao je na zajedničku suradnju struke i poljoprivrede, uz podršku politike. 'Politike i politikanstva će uvijek biti, problemi oko poljoprivrede su uvijek vrući, ali jedinstvom i podrškom politike i Vlade možemo sve prevladati', dodao je.

Vlada želi što prije dovršenje Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja

Na radnom sastanku su, uz premijera Plenkovića, ministricu poljoprivrede Mariju Vučković i ministra regionalnog razvoja i EU fondova Marka Pavića sudjelovali predstavnici tvrtki koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, Sveučilišta u Osijeku, Grada Osijeka, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Poljoprivrednog instituta Osijek, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti te udruga svinjogojaca, govedara i voćara.

Vlada želi da se što prije dovrši Nacionalna strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja, istaknuo je Plenković. Poručio je kako je cilj Vlade proizvodnja više hrane, bolje kvalitete, po konkurentskim cijenama, na održiv način upravljati prirodnim resursima u klimi koja se mijenja te pridonijeti poboljšanju kvalitete života i većem zapošljavanju u ruralnom područjima.

Naša je ambicija da kroz tu strategiju ostvarimo četiri temeljna cilja - povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, jačanje konkurenosti poljoprivredno-prehrambenog sustava, obnova ruralnog gospodarstva i poboljšanje života u ruralnim područjima, te poticanje poljoprivredno-prehrambenih inovacija, rekao je.

U tom pogledu, ističe, posebnu ulogu ima akademska i stručna zajednica. Vrlo bitnim premijer je ocijenio napore kako bi hrvatski građani konzumirali što više domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda što se, po njemu već osjeti i trend je u domaćoj javnosti.

Plenković je podsjetio da je Vlada još 2016. poručila kako je došlo vrijeme da se naglasak u razvoju stavi na Slavoniju, Baranju i Srijem.

'Mi smo to i učinili i kroz institucionalni rad, i kroz projekte i financiranje i sufinaciranje te niz drugih aktivnosti', rekao je premijer Plenković.

Na radnom sastanku, koji je bio zatvoren za novinare, govorili su i ministrica poljoprivrede Marija Vučković i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić.

Posjet farmi Mitrovac

U sklopu radnog posjeta Istočnoj Slavoniji premijer Andrej Plenković s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković posjetio i tvrtku Belje plus d.o.o. te obišao farmu Mitrovac, jednu od najvećih farmi muznih krava u Hrvatskoj.

Vladinoj delegaciji je predstavljen proizvodni sustav Mitrovac koji se temelji na sinergijskoj povezanosti farme mliječnih krava kapaciteta 2000 grla, bioplinske elektrane od 2MWh i staklenika od 4,5 ha.

'Bioplinska elektrana od dijela sirovine s farme proizvodi električnu i toplinsku energiju koja se u stakleniku koristi za cjelogodišnju proizvodnju rajčice. Poljoprivredni komples Mitrovac tako ilustrira i temeljne odrednice poslovanja Belja - proizvodnju domaće hrane, sljedivost 'Od polja do stola' i održivost, koje su se u ovim izazovnim vremenima, pokazale izuzetno važnima za hrvatsko gospodarstvo', poručuju iz Belja ističući da obrađuju 20.000 hektara oranica i 650 hektara vinograda, proizvode 35 milijuna litara mlijeka godišnje te 35 posto hrvatske proizvodnje svinja i 14 posto hrvatske proizvodnje junadi.

'S poljoprivrednim potencijalom kakav ima Belje, ali i cijela Slavonija i Baranja, Hrvatska može proizvoditi dovoljne količine hrane, prije svega za svoje potrebe, ali i za izvoz. Belje sustavno ulaže u razvoj i jačanje vlastitih proizvodnih kapaciteta te kontinuirano proizvodi domaću hranu koja dolazi s naših oranica i farmi. Unatoč zahtjevnim okolnostima u kojima smo se našli, svi poljoprivredni radovi teku u skladu s planovima, a sve naše proizvodnje rade maksimalnim kapacitetima što najbolje pokazuju rezultati tvornica stočne hrane koje su u ožujku imale najveću mjesečnu proizvodnju u povijesti kompanije', rekao je Davor Bošnjaković, direktor Belja plus.

I Vlado Čondić Galiničić, izvršni direktor za Poslovno područje Poljoprivreda u Fortenova grupi te ujedno predsjednik grupacije za poljoprivredu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, naglasio je kako je koronakriza pokazala važnost domaće poljoprivredne proizvodnje i na nju povezane prehrambene industrije.

'To se saznanje može iskoristiti za jačanje nacionalne poljoprivredne strategije i upravljanje resursima. Sad je potrebno ozbiljno se strukturno odrediti što želimo i možemo proizvoditi u idućem razdoblju odnosno odlučiti se za proizvode u kojima težimo samodostatnosti i u tom se smjeru razvijati. Kao država možemo proizvoditi dostatno mesa, mlijeka, žitarica… jer imamo dosta prostora, iskustva, povijesnih znanja i ljudi koji žele raditi', rekao je Čondić Galiničić.

Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe je, između ostalog, Vladinoj delegaciji ukazao na činjenicu da je strateška odrednica Fortenova grupe da razvija regionalnu poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju domaćeg porijekla na svim tržištima na kojima radi, a u nabavci i prodaji stavlja naglasak na proizvode domaćeg porijekla. U koronakrizi  je, naglasio je, predstavljala jednu od ključnih poluga u sigurnosti opskrbe tržišta najvažnijim prehrambenim proizvodima.

'Posebna prednost Fortenova grupe u tome je bila njezina regionalna rasprostranjenost i suradnja, jer su, unatoč globalnoj krizi, gospodarski tokovi unutar naše regije funkcionirali', rekao je Peruško i dodao:

'Kompanije poput Fortenova grupe mogu predvoditi jačanje ponude domaćih proizvoda na domicilnom tržištu, ali i u izvozu. Posebno to vrijedi u poljoprivredi i proizvodnji hrane jer za to imamo sve pretpostavke – nasljeđe, visoku kvalitetu proizvoda i potrošače koji su na takve proizvode navikli i visoko ih cijene. Stoga u intenzivnijem razvoju domaće proizvodnje treba računati na još jaču domaću potrošnju, a to onda postaje i snažan doprinos očuvanju gospodarske aktivnosti i radnih mjesta u Hrvatskoj.'