'Riječ je o daljnjem suzbijanju krize zbog pandemije koronavirusa, najveće krize od Domovinskog rata. U ratu smo protiv koronavirusa i društveno ekonomskih posljedica ove pandemije na radna mjesta, poduzeća, na cijelo gospodarstvo', rekao je u uvodu premijer.

'Imamo vrlo jasan odabir, a taj odabir je da spašavamo živote. Možemo reći da, kada se uspoređujmo s nekim drugim državama, da smo reagirali učinkovito, brzo i i da, komparativno gledano, za sada držimo pod kontrolom dinakmiku zaraze', dodao je.

'Prateći evoluciju situacije i polazeći od pretpostavke da ne možemo predvidjeti trajanje krize odlučili smo izaći s još jednim paketom mjera. Odlučili smo čvrsto stati iza hrvatskih radnika i iza hrvatskog gospodarstva', poručio je premijer.

Plenković je najavio da Vlada predlaže da postojeća mjera o isplati minimalne plaće od 3.250 kuna, koju već koristi 65.000 tvrtki za 400.000 radnika za ožujak, za travanj i svibanj digne na 4.000 kuna neto po radniku.

Ujedno, država će preuzeti teret plaćanja doprinosa, što na 4.000 kuna neto iznosi još otprilike 1.460 kuna, dakle ukupno 5.460 kuna. Ta mjera za travanj i svibanj, kao i ožujak iznosi 8,5 milijardi kuna, rekao je, napomenuvši da se ta mjera može se koristiti pod uvjetom da poslodavci zadrže radna mjesta.

Poduzetnici s padom prihoda većim od 50 posto oslobađaju se javnih davanja

Druga mjera ide prema poduzećima kojima je rad onemogućen ili znatno otežan, i koji će bilo djelomično bilo u cijelosti biti oslobođeni od proeznih obevza za travanj, svibanj i lipanj i to poreza na dobit, dohodak i doprinosa.

Kako je pojasnio, one tvrtke koje imaju pad prihoda između 20 i 50 posto imaju kao i do sada pravo na odgodu i otplatu u ratama. Međutim, oni koje imaju prihode manje od 7,5 milijuna kuna, to je 92-93 posto postuzeća, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, njih ćemo u potpunosti osloboditi od plaćanja poreznih boveza.

One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda, dakle 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Ista je logika za one od 20 do 50 posto, odgoda obročna, beskamatna otplata, a od 50 do 100 platit će proporcionalno - ako su imali pad prihoda 75 posto onda će platiti obveze samo 25 posto, pojasnio je.

PDV će se plaćati nakon naplate računa

'Treći element je plaćanje PDV-a na način da se on plaća nakon naplate izdanih računa. To ne znači da tvrtke neće biti oslobođene plaćanja PDV-a', naveo je Plenković i dodao da je Vlada odlučila biti maksimalno štedljiva u sljedećim danima.

'Provodit će se samo postupci javne nabave koji su nužni, ide se u maksimalne mjere štednje. Sve što radimo, očekujemo i na razini jedinica lokalne samouprave i na razini javnih poduzeća', kazao je Plenković.

Dodao je da će na sjednici Vlade biti prijedlozi koji se odnose na sektor poljoprivrede, pogotovo kad je riječ o javnim naručiteljima. 'Najmanje 60 posto poljoprivrednih proizvoda bi trebalo biti naručeno iz hrvatske proizvodnje ili prerade. Želimo sačuvati hrvatske proizvođače. Ujedno ćemo izvanrednom mjerom pomoći mljekarima, otkupit ćemo sve njihove viškove mlijeka', istaknuo je.

'Idemo i s mjerama koji je najpogođeniji ovom krizom. Izmjenama zakna pomoći ćemo hotelijerima i agencijama na način da sve poteškoće lakše prebole. Mijenjamo nekoliko zakona kojima ćemo im olakšati', napomenuo je Plenković.

Premijer je najavio i razgovore sa socijalnim partnerima, prije svega sindikatima kako ići na daljnje uštede s obzirom na trenutnu situaciju. Imamo za to vremena, rekao je Plenković, navodeći kako za isplate za ožujak, koje će biti isplaćene u travnju, novca ima i za mirovine i za plaće.

Za isplate u svibnju, koje se odnose na travanj, razgovarat ćemo i vidjeti kako odgovoriti na ove izazove, rekao je.

Istaknuo je i kako se u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom traže izvori za financiranje, a siguran je kako će se, unatoč svim preprekama, to pronaći. Moramo naći sredstva da država i svi njeni segmenti funkcioniraju, poručio je.

Ozbiljno i veliko rezanje troškova, mirovine neupitne

Što se tiče rezanja troškova rekao je da će oni biti "ozbiljni i veliki" te da će pravi rezovi uslijediti s plaćom u svibnju.

Naglasio je da su mirovine sigurne i nisu upitne te da se ne predviđa njihovo smanjenje, a rekao je i da iduća isplata ide 8. travnja. "Mirovine nećemo dirati, u bilo kojim okolnostima, to ne dolazi u obzir", rekao je.

Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je da je HNB uključen u iznalaženje novca za financiranje naraslih potreba države, te da su neke banke za ukupno nešto više od šest milijardi kuna oslobođene rezerve ušle u bilateralne aranžmane s državom. Taj iznos je nedostatan, ali je izvjesno da će se spuštanje rezerve i strukturne operacije nastaviti, rekao je Marić.

Potvrdio je da će prvi izvor financiranja biti domaće tržište.

Što se tiče trenutnog stanja u proračunu, rekao je da se, kad bi se gledao samo prvi kvartal, stekao bi se dojam da je manje-više sve u redu, ali da će pravu sliku pokazati idući mjeseci.

"Naše procjene su da iduće tri mjeseca će nedostajati između 42 i 45 milijardi kuna, ne računajući ono što dolazi na naplatu. U svibnju je to jedan veliki trezorski zapis, početkom srpnja međunarodna obveznica u iznosu od 1,25 milijardi eura", rekao je.

Na pitanje hoće li HNB izravno kupovati državne obveznice, odgovorio je da je ono što je do jučer bilo nezamislivo, danas postaje moguće.