Naknade je u naumu da zaštiti domaće proizvođače povisio ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Kada su ministri u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Crnoj Gori shvatili da je Tolušić podigao naknadu s 90 na 2000 kuna, strasti su buknule, a susjedne zemlje predvođene Srbijom uvele su protumjere u obliku detaljnih carinskih pregleda hrvatskih izvoznika. 

Kako kolone kamiona na granicama nisu u ničijem interesu, umiješao se i premijer Andrej Plenković koji je Tolušiću naložio da odustane od drastičnog poskupljenja. Ministar poljoprivrede se povukao, ali je barem uspio ispregovarati da se na hrvatskoj granici naplaćuje pregled od 90 kuna za svaku vrstu voća i povrća koja se uvozi, a ne 90 kuna po kamionu što je bio slučaj do sad. 

Kao što je tportal ranije pisao, Tolušićeve namjere nisu bile loše, no pogriješio je u tome što se nije konzultirao s dovoljnim brojem aktera. Još uvijek nije poznato je li on odluku o povećanju naknada donio na svoju ruku ili je ona imala blagoslov Vlade.

Europarlamentarka Biljana Borzan za tportal je podsjetila na Tolušićevu reakciju na krizu sa salmonelom koja se dogodila prošle godine. On je tada, podsjeća Borzan, detaljno izvještavao javnost o svakom slučaju salmonele što je dovelo do histerije.

'On već drugi puta pokazuje da kad napravi prvi korak ne može procijeniti što će se dogoditi u drugom koraku. Očito je radio sve na svoju ruku, trebao se konzultirati barem s ministricom gospodarstva da vidi kako će se poskupljenje naknada reflektirati na sve druge segmente', rekla je Borzan te nastavila: 

'Rasplet priče je posve očekivan. Činjenica je da je Europski parlament izglasao uredbu o postroženju inspekcija prema trećim zemljama. No, zakon ne propisuje kako će pojedini ministri to izvesti. Uredba stupa na snagu najkasnije do 2019. godine, i svaka se zemlja prilagođava kako misli da je najbolje za nju. Tolušić nije razgovarao s ljudima koji je trebao, krenuo je odmah i na krivi način'. 

Što se potrošača u cijeloj priči oni mogu biti mirni, iako je situacija na europskim granicama daleko od idealne. Borzan ilustrira kako Europski parlament ne bi donosio odredbu o strožim inspekcijama kada bi sve bilo u redu. 

Podsjeća kako uvijek postoje prevaranti koji se bave švercom mesa i ostalih poljoprivrednih proizvoda i smatra kako je inspekcije potrebno okrenuti na njih. 

'Pod povećalo treba staviti dokazane varalice, dok one koji dostavljaju zdravu hranu ne moraju biti pod stalnim nadzorom. Inspekcijom se ne može obuhvatiti sve, ali ne možemo niti jesti sterilnu hranu. Bitno je da je hrana takva da se na jednostavan način može učiniti prihvatljivom za jelo', zaključila je.