Dosadašnjim aktivnostima Vlada je u procesu osiguravanja 3,8 milijardi eura ili oko 28,5 milijardi kuna za obnovu i revitalizaciju potresom pogođenih područja, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković u ponedjeljak na Prvoj hrvatskoj konferenciji o potresnom inženjerstvu – 1CroCEE.
Konferencija u organizaciji zagrebačkog Građevinskog fakulteta održana je na prvu godišnjicu snažnog potresa koji je lani pogodio Zagreb i okolicu. Kako je istaknuo predsjednik Vlade Andrej Plenković, razmjeri štete u Zagrebu i okolici, a potom i na Banovini, koju je razoran potres pogodio krajem prošle godine, su zaista veliki.
Naime, riječ je o 86 milijardi kuna za Zagreb i okolicu i 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je ukupno oko 128 milijardi kuna. Stoga, da bi se skup i dug proces obnove uopće mogao provesti, ključno je osigurati potrebna financijska sredstva, osobito europska i međunarodna, rekao je Plenković.
vezane vijesti
Kako je istaknuo, dosad je intenzivnim aktivnostima na svim razinama za obnovu, rekonstrukciju i revitalizaciju pogođenih područja, Vlada u procesu osiguravanja 3,8 milijardi eura, odnosno oko 28,5 milijardi kuna, što je oko 22 posto potrebnih sredstava.
Od toga, naveo je Plenković, gotovo 1,4 milijarde eura je iz europskih izvora, a 2,4 milijarde eura kroz međunarodne financijske institucije. Europska sredstva uključuju 684 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU-a za obnovu Zagreba , gotovo 600 milijuna eura planira se iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO), a iz postojećeg VFO-a, realocirat će se 111 milijuna eura iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
Usto, nastojat će se osigurati sredstva i iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, čije je programiranje u tijeku i u kojemu će financiranje obnove imati posebnu stavku, izvijestio je Plenković.
Kada je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, uz već potpisan zajam od 184 milijuna eura od Svjetske banke, vode se razgovori o dodatnih milijardu eura od Europske investicijske banke (EIB), 900 milijuna eura od Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) i 300 milijuna eura od Europske banke za obnovu u razvoj (EBRD).
Tome svemu treba pridodati 319,2 milijuna eura koja je Hrvatska zatražila iz Europskog fonda solidarnosti za sanaciju šteta od potresa na Banovini, rekao je Plenković.
Plenković je naveo i da se vode kontinuirani razgovori s nizom razvojnih i poslovnih banaka kako bi se dogovorila rješenja koji će građanima omogućiti kreditne linije s povoljnim kamatnim stopama za potrebe financiranja obnove. To bi se ponajprije trebalo odnositi na financiranje njihovog udjela od 20 posto troškova obnove, na financiranje razlike troškova između konstrukcijske i cjelovite obnove, na financiranje obnove višestambenih zgrada, ali i državne obnove javnih zgrada.
Plenković je zahvalio svima koji su nesebično pružili pomoć unesrećenim sugrađanima. Poručio je da svakoj kvalitetnoj obnovi prethodi zahtjevna i cjelokupna institucionalna priprema, prikupljanje opširne dokumentacije, razrada dobrih idejnih rješenja, kao i uspostava transparentnih i učinkovitih procedura.
"Sve to je danas iza nas i pojedini natječaji su već raspisani. Uskoro ulazimo u fazu organizirane konstrukcijske te potom cjelovite obnove, ne samo Zagreba već i susjednih županija", poručio je Plenković.
Istaknuo je i da se obnovom želi pokrenuti nov i velik razvojni ciklus u Zagrebu i okolnim županijama te na revitaliziranoj Banovini.
