Već do 2030. države EU-a trebale bi smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu, a u stambenim zgradama cilj je smanjiti potrošnju za 20 posto do 2035. godine. Cilj je do 2050. postići klimatsku neutralnost, zbog čega se EU okreće obnovljivim izvorima energije
Stoga, a i zbog dosadašnje velike ovisnosti o Rusiji, plin kao energent za grijanje polako postaje nepoželjan. Kod nas se većina stanovništva u kontinentalnom dijelu zemlje grije upravo na njega, a zbog subvencije je njegova cijena zasad prihvatljiva.
No u sedam europskih zemlja plinski bojleri već su prošlost. Njihova ugradnja u nove zgrade zabranjena je. Plin im je, usto, skup jer se plaća i namet vezan za emisiju stakleničkih plinova.
vezane vijesti
'Cijene recimo u Nizozemskoj su čak šest puta više nego u Hrvatskoj. To je budućnost koju treba očekivati i hrvatski potrošač. Za tri godine kreće naplata CO2 emisija na plin, to je barem 50 posto poskupljenje, a vjerojatno će nakon izbora prestati sa subvencijama ili će se one smanjiti. Hrvatska bi vrlo brzo trebala povećati cijenu plina bar za tri puta', govori stručnjak za energetiku s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Neven Duić za HRT.
Građani i u Hrvatskoj bi stoga mogli početi razmišljati o alternativnim načinima grijanja. Toplinske su pumpe velika investicija, no Zvonimir Jakopović iz Križevaca vlastitu zelenu tranziciju zaokružio je ugradivši i solarnu elektranu.
'Jednim dijelom mi se grijemo s klimom, tj. toplinskom pumpom. Tu puno ode u zimskim mjesecima na grijanje. Naša potrošnja je 10 000 kilovat sati godišnje, pa smo dimenzionirali elektranu prema tome', kazao je Zvonimir Jakopović.
U cijelom projektu nisu bili sami. Brojne su zadruge u Hrvatskoj koje građanima pomažu pri uvođenju obnovljivih izvora energije u život. Svjesni su da sadašnje cijene energenata nisu održive.
'Trenutno imamo subvencioniranu cijenu električne energije, plaćamo najjeftiniju struju u Europi, ali to nije održivo, tako da cijena će svakako rasti. Cijena opreme trenutno pada tako da je ovo pravi moment za takvu investiciju', naglasila je Sanela Mikulčić Šantić, iz energetske zadruge KLIK.
Subvencije se dodjeljuju na gradskoj, županijskoj i državnoj razini. Jer jedino je tako građanima lakše podnijeti ulaganje.
'Druga stvar nam je da se do 2040. godine svi plinski bojleri moraju zamijeniti. Sada ulagati u plinski bojler, koji je investicija za 20 godina, znači da ga nećete uspjeti otplatiti. S obzirom na to koliko Vlada troši na subvencioniranje plina kad bi taj novac trošila na održiva grijanja onda ne bi bilo socijalnih problema', naglasio je Duić.
U Njemačkoj novi zakon o grijanju nije dočekan s odobravanjem. Naime, u nove zgrade može se ugraditi samo onaj sustav grijanja koji uključuje najmanje 65 posto energije iz obnovljivih izvora.
