Stupanjem na snagu novog Zakona o tržištu kapitala na Zagrebačkoj burzi krenulo je masovno delistiranje dionica. Dosad je s kotacije 'Redovnog tržišta' skinuto 14 dionica, među kojima i nekoliko s kojima se učestalo trgovalo, poput Belišća, TLM-a, Turisthotela
Nakon ukidanja JDD kotacije, u koju su po sili zakona bile uvrštene dionice 234 društva, Zagrebačka burza automatski je sve uvrštene dionice prebacila na kotaciju koja se zove 'Redovno tržište'. Međutim, dioničkim društvima koje više ne žele kotirati na burzi otvorena je mogućnost da se povuku s te kotacije.
U prvih nekoliko dana nove godine molbu za delistiranjem poslalo je 14 kompanija. Na taj način su se ove kompanije izjasnile da više ne žele dostavljati financijske izvještaje i druge podatke o svom poslovanju. Među otpadnicima s burze zasad se uglavnom nalaze kompanije čijim dionicama se sporadično trgovalo. Od 14 delistiranih dionica, značajniju ulogu na burzi imali su samo Belišće, TLM i Turisthotel.
Povlačenje s kotacije ne znači i potpuno nestajanje s burze. Naime, delistiranim dionicama moći će se i dalje trgovati na tzv. usporednom tržištu Zagrebačke burze. Međutim, dionicama u usporednom tržištu samo se trguje, a kompanije nisu ni u kakvoj obvezi dostavljanja podataka burzi. To znači da su ulagači prepušteni sami sebi da dođu do podataka koji im trebaju za donošenje investicijske odluke.
Još je rano za nagađati koliko će dionica ostati u novom, višem transparentnijem burzovnom razredu 'Redovito tržište', a koliko će ih zatražiti silazak u ovu nižu 'sivu zonu' usporednog tržišta. Likvidne dionice, odnosno dionička društva čijim dionicama se učestalo trguje a koja su bila u JDD, vjerojatno su prepoznala pogodnosti i značaj koji burzovno trgovanje i tržišna cijena nosi. Oni će vjerojatno ostati u Redovitom tržištu Zagrebačke burze.
Nelikvidne dionice, one kojima se zaista rijetko i sporadično trguje ili one koje nisu baš raspoložene za transparentno prikazivanje stanja u kompaniji, vjerojatno će zatražiti prestanak uvrštenja. Ako se to dogodi, ulagačima je za promisliti žele li i dalje svoj novac držati u dionicama tih kompanija koje ne žele javno i transparentno objavljivati podatke o svom poslovanju.