O tome se 'U mreži Prvog' razgovaralo s ravnateljicom Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Melitom Čičak, zamjenikom ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećkom Vukovićem, nezavisnim ekonomskim analitičarom Predragom Bejakovićem i saborskim zastupnikom Hrvatske stranke umirovljenika Silvanom Hreljom.

Srećko Vuković rekao je da su u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u prva četiri tjedna već zaprimili 63 tisuće zahtjeva za obiteljske mirovine. Kaže da su to očekivali te da su već na polovici očekivanih zahtjeva za isplatu dijela obiteljske imovine.

- Sve obiteljske mirovine temeljem izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2023. rastu za 10 posto. I sve najniže mirovine za tri posto. Dakle gotovo 500 tisuća ljudi dobit će povećanje već ovom isplatom za siječanj početkom veljače, rekao je Vuković.

Što se tiče obiteljskih mirovina, očekuju prosječni rast od 510 kuna (70 eura) dok će kod nekih on biti i preko 200 eura. Dodatak za obiteljske mirovine umirovljenici mogu očekivati najranije u ožujku.

Trenutnom situacijom zasad je zadovoljan i saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja.

- Kad smo projektirali izmjene i dopune zakona, dali smo cijelu godinu dana da ljudi mogu podnijeti zahtjev, da se može na miru raditi, a onda će oni dobiti zaostatke od 1. siječnja ove godine. U suštini, što kasnije rješenje, to će biti veća isplata odjednom jer će biti isplata unazad za nekoliko mjeseci. Predviđali smo i sve smo učinili da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bude odgovoran osiguravatelj, kao i što već jest.

Na poboljšanju statusa umirovljenika rade i u nadležnom ministarstvu. Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Melita Čičak rekla je kako su osnovali radnu skupinu za analizu mirovinskog sustava koja broji više od 30 ljudi i čiji je zadatak procijeniti što se može dalje napraviti za umirovljenike.

- Uz prvi stup, naš interes je i daljnji razvoj drugog i trećeg stupa. Tu smo u visokoj fazi gotovosti naših prijedloga. Smatramo da samo kroz mješoviti mirovinski sustav možemo osigurati primjerenu mirovinu u budućnosti. Cilj je daljnje disperziranje ulaganja, smanjenje naknada, uređenje sustava kako bismo ga prilagodili i razvijali, kazala je Čičak.

Stručnjaci su međutim podijeljeni oko drugog mirovinskog stupa. Neki smatraju da bismo imali veće mirovine da ga nema dok drugi prizivaju manja ulaganja u prvi.

- Bila bi velika greška ukinuti drugi mirovinski stup jer na taj način iduće generacije preuzimaju cjelokupni teret budućih mirovina. Drugi mirovinski stup je jedna od rijetkih stvari gdje je Hrvatska stvarno završila reformu i to je jedan civilizacijski napredak koji trebamo cijeniti. Pohvalno je da se smanjuju naknade i mislim da bi tu neke velike promjene bile štetne. One zemlje koje su to provele nisu to napravile sa željom da poboljšaju položaj umirovljenika nego samo da smanje svoj dug, zaključio je Predrag Bejaković.