Utjecaj financijske i gospodarske krize vidljiv kroz snažnu kontrakciju ukupnih prihoda. Snažnije smanjenje ukupnih rashoda od prihoda omogućilo je pak gotovo paradoksalnu situaciju da je u narušenim uvjetima poslovanja ostvaren visok rast bruto dobiti, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim 'Gospodarskim kretanjima'.

Do kraja godine očekuju zadržavanje niske gospodarske aktivnosti i lošije financijske rezultate na međugodišnjoj razini.

U prvih šest mjeseci ove godine ostvareni su ukupni prihodi poduzetnika od 298,4 milijarde kuna, što je 6,8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno su ukupni rashodi iznosili 284,9 milijardi kuna i manji su za 9 posto, pokazuju podaci Fine kojoj je statističke izvještaje predalo je 87.663 poduzetnika sa ukupno 904.598 radnika.

U strukturi ukupnih prihoda prihodi od prodaje u zemlji imaju udio od 77,6 posto, a bilježe međugodišnji pad za 8,3 posto. Istodobno su prihodi od prodaje u inozemstvu zabilježili još izraženiji pad, za 9,6 posto, te imaju udio od 12,5 posto ukupnih prihoda.

Analiza udjela i kretanja ukupnih prihoda po djelatnostima pokazuje da je pola djelatnosti ostvarilo pad ukupnih prihoda, a među njima su trgovina i prerađivačka industrija, po udjelu u strukturi najznačajnije djelatnosti, navode analitičari Centra za makroekonomske analize HGK.

Kod ukupnih rashoda u 12 djelatnosti rashodi su veći nego u istom razdoblju prošle godine. U dvije najveće djelatnosti pak zabilježen je pad rashoda, u trgovinu za 12,3 posto, i prerađivačkoj industriji za 7,6 posto.

U strukturi bruto dobiti na pet djelatnosti odnosi se oko 86 posto ukupno ostvarene bruto dobiti: trgovina (24,5 posto ukupne bruto dobiti), informacije i komunikacije (22,6 posto), prerađivačka industrija (17,8 posto), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (10,9 posto) i građevinarstvo (10,3 posto).

Najveći broj poduzetnika, njih oko 70 posto, je u četiri djelatnosti - trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, zatim stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, građevinarstvo i prerađivačka industrija.

Istodobno oko 61 posto radnika zaposleno je u tri djelatnosti - prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu. No dok je u prerađivačkoj industriji smanjen broj zaposlenih radnika za 4,3 posto u ostale dvije djelatnosti zabilježen je rast od 1,6 posto i 1,8 posto.

U prvih šest mjeseci nastavljen je trend rasta broja poduzetnika, za 5,5 posto i broja zaposlenih za 0,3 posto.

Prosječna mjesečna neto plaća po radniku iznosila je 4.556 kuna, što je 4,2 posto u nominalno, odnosno 0,9 posto realno više nego u prvom polugodištu prošle godine.