Godinu obilježenu koronakrizom hrvatsko gospodarstvo zaključilo je padom BDP-a od 8,4 posto. O snažnoj recesiji svjedoče i poslovni rezultati kompanija čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi. Gotovo sve tvrtke iz sastava indeksa Crobex pretrpjele su pad prodaje, a mnoge su završile godinu s gubitkom. No u moru gubitnika našao se i poneki pobjednik
Stroge epidemiološke mjere nametnute u borbi protiv pandemije koronavirusa najžešće su pogodile turističke kompanije, prijevoznike i Inu. Koronakriza nije toliko utjecala na sektor prerađivačke industrije, u kojem je bilo i tvrtki što su nadmašile rezultate iz pretkrizne 2019. godine.
Najveći gubitak pretrpjela je Ina jer ju je uzdrmao potop cijena nafte i snažan pad potrošnje prouzročen obustavom putovanja. U takvim okolnostima prihodi od prodaje srezani su za gotovo 35 posto (na 14,8 milijardi kuna), a gubitak grupe dosegnuo je 1,14 milijardi kuna. Za usporedbu, u 2019. Ina je poslovala s dobiti od 489 milijuna kuna. Iz kompanije navode kako su na rezultate uglavnom utjecali vanjski čimbenici, uz pad cijena proizvoda i tržišne potražnje. Pritom naglašavaju da povratak naftne i plinske industrije na razinu prije krize neće biti brz unatoč oporavku cijena nafte i plina krajem 2020. godine.
vezane vijesti
Hotelijeri su imali izuzetno tešku godinu. Nakon izgubljene predsezone uslijedilo je popuštanje mjera i solidna popunjenost u sezoni, ali ubrzo je opet došlo do zatvaranja. U konačnici, vodeće kompanije pretrpjele su pad prihoda veći od 50 posto, uz značajne gubitke. Najveća hotelska kuća Valamar Riviera ostvarila je 697 milijuna kuna ukupnih konsolidiranih prihoda ili 68,6 posto manje nego u 2019. Gubitak je dosegnuo 358,8 milijuna kuna, nakon godinu ranije ostvarene dobiti od gotovo 306 milijuna kuna.
Pad prihoda od 60 posto (na 480,5 milijuna kuna) bilježi Plava laguna, uknjiživši gubitak od 176,6 milijuna kuna. Nešto bolje poslovala je rovinjska Maistra, čiji su prihodi smanjeni za 53 posto (na 610 milijuna kuna), uz gubitak od 124,5 milijuna kuna.
U društvu najvećih gubitnika našli su se i prijevoznici. Teške posljedice zbog ograničenja putovanja pretrpio je nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines, čiji su prihodi potonuli 55 posto, a gubitak je narastao na 360,9 milijuna kuna.
Koronakriza je uzdrmala i banke, kojima je dobit više nego prepolovljena, uglavnom zbog pada operativnih prihoda i rasta ispravaka vrijednosti financijske imovine koja se u knjigama vodi po amortiziranom trošku. Zaba grupa zaradila je milijardu kuna, što je za 43 posto manje nego godinu ranije. Dobit PBZ grupe potonula je 41 posto, na 1,025 milijardi kuna. Nešto bolje krizu je podnijela Hrvatska poštanska banka s tek blagim padom operativne dobiti (-10 posto) dok joj je čista dobit skočila 25 posto (na 183,4 milijuna kuna).
Zanimljivo je to da su u protekloj godini, unatoč recesiji, nastavljeni trendovi postojanog rasta depozita i kredita u bankarskom sustavu. Kako bi zadržale financijsku stabilnost, banke prošle godine nisu isplaćivale dividende, a mjerama monetarne politike osigurana im je dodatna likvidnost.
Prerađivačka industrija znatno se lakše prilagodila koronakrizi. U prvi mah najteži udar pretrpjela je automobilska industrija zbog prekida proizvodnje i prodaje. No vodeći domaći proizvođač automobilskih dijelova AD Plastik nakon gotovo dvomjesečne obustave proizvodnje brzo je uhvatio ritam te uspio zadržati pozitivan rezultat. Na kraju su prihodi grupe smanjeni za 20,1 posto (na 1,2 milijarde kuna), operativna dobit oslabila je za 15,7 posto dok je čista dobit potonula za 43 posto (na 53,4 milijuna kuna). Unatoč vrlo izazovnoj godini, kompanija je ugovorila nove poslove u vrijednosti od 130,6 milijuna eura te smanjila financijski dug za 104,5 milijuna kuna, osiguravši pretpostavke za nesmetan nastavak poslovanja.
Proizvođači hrane najbolje su se nosili s koronakrizom. Podravka je ostvarila rast prihoda od 1,5 posto (na 4,53 milijarde kuna) i povećanje dobiti za 12,8 posto (na 256,1 milijun kuna). Prodaja je podjednako rasla u oba poslovna segmenta (prehrana i farmaceutika).
Stabilno poslovanje pokazala je i Atlantic grupa. Tedeschijevoj tvrtki prihodi su oslabili za 3,3 posto (na 5,33 milijarde kuna), no kada se isključi utjecaj prihoda dezinvestiranog poslovanja, usporedivi prihod ostao je gotovo na razini prošle godine. Dobit je nominalno pala za 12,4 posto (na 342,3 milijuna kuna), a bez jednokratnih stavki porasla je 13,3 posto.
Sjajne rezultate u godini koronakrize ostvarila je Petrokemija. Kutinski proizvođač mineralnih gnojiva uknjižio je rekordnu dobit od 266,8 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko više nego godinu ranije. Nekadašnji gubitaš preporodio se zahvaljujući unapređenju poslovnih procesa i niskoj cijeni prirodnog plina, glavne sirovine u proizvodnji gnojiva.
Koronakrizu je dobro podnio i građevinski sektor, o čemu svjedoči rast vrijednosti građevinskih radova za 6,8 posto. No građevinske tvrtke iz sastava Crobexa nisu briljirale. Dalekovod je završio godinu s gubitkom od 27,3 milijuna kuna uz narušenu likvidnost. Ipak, ohrabruje rast prihoda za sedam posto (na 1,29 milijardi kuna) i jačanje operativne dobiti. Institut IGH pretrpio je pad prihoda od 14,7 posto (na 172,5 milijuna kuna) i gubitak od 9,7 milijuna kuna.
