Osim podataka o ispuštanjima onečišćujućih tvari, otpadu i onečišćivačima, na portalu na adresi http://www.azo.hr/RegistarOneciscavanjaOkolisaROO01 nalazi se GIS preglednik, ažuran on-line uvid u prostornu komponentu i pripadajuće informacije uz dodatne mogućnosti prostornih analiza i izvješća.

Projekt je završen i pušten u rad sedam mjeseci prije roka, odnosno ulaza Hrvatske u Europsku uniju, rekao je prigodom otvaranja Neven Voća, ravnatelj AZO-a.

'Republika Hrvatska ispunila je međunarodnu obavezu o informiranju javnosti o ispuštanjima onečišćujućih tvari, otpadu, postrojenjima i njihovim lokacijama kroz aktivnu bazu po uzoru na europski PRTR, Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari', poručio je Voća.

Registar onečišćavanja okoliša (ROO) AZO je pokrenula 2008. godine kao bazu podataka, koja se razvila u jednu od najopsežnijih i najvećih baza podataka o ispuštanjima onečišćujućih tvari i otpadu u Hrvatskoj i regiji.

Trenutno u Registru onečišćavanja okoliša postoji više od 13 tisuća korisničkih računa, a brojoperatera i postrojenja koji prijavljuju podatke u ROO raste iz godine u godinu.

ROO prati onečišćenja sastavnica okoliša (zrak, voda, more i tlo) prikupljanjem podataka o ispuštanjima 128 onečišćujućih tvari uključujući teške metale, pesticide, stakleničke plinove, čestice i druge te prati podatke o opasnome i neopasnome otpadu. Onečišćujuće tvari koje se prate izabrane su zbog potencijalnog rizika koji predstavljaju za zdravlje ljudi i stanje okoliša.

Brojnost i raznovrsnost podataka unutar baze ROO rezultat je prikupljanja podataka iz širokog spektra industrijskih i neindustrijskih djelatnosti, stoga je ROO značajan i sveobuhvatan izvor podataka o vrstama i količinama onečišćujućih tvari, kao i o vrstama i količinama nastaloga otpada, ističu u AZO-u.

Registar se koristi kao alat za trajno praćenje trendova i napretka u smanjivanju onečišćavanja okoliša, kao i za praćenje usklađenosti s određenim međunarodnim sporazumima i utvrđivanje prioriteta i ocjena napretka postignutoga politikom i programima zaštite okoliša. Neophodan je javnosti, državnim i županijskim tijelima, industriji, znanstvenicima, nevladinim organizacijama kao jedinstvena baza podataka pomoću koje je osiguran uvid u stanje i trendove u okolišu te donošenje odluka o pitanjima zaštite okoliša.

Vladine institucije i ministarstva podatke ROO-a koriste i tijekom izrade niza izvještaja međunarodnim ugovorima i direktivama EU. To su naprimjer Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima (CLRTAP), Baselska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpad i Konvencija o zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav.