Nakon što je propao pokušaj hrvatskog poduzetnika Danka Končara, odnosno njegove Kermas energije kao budućeg strateškog partnera, da preko HBOR-a dođe do 16 milijuna eura kredita za isplatu radničkih plaća, u međuvremenu je iskrsnula nova ideja. Kao suvlasnik posrnulog pulskog Uljanika, raspisali su se mediji, neslužbeno se pojavio Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Oni bi pozajmicom štitili udio u kompaniji, a to je nešto više od deset posto dionica brodogradilišta koje imaju država i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Najveći su zasad vlasnici Uljanika pojedinačni mali dioničari, mahom radnici, u čijim je rukama gotovo 47 posto ili 1,5 milijuna dionica, prema službenim podacima s kraja ovoga srpnja koji su objavljeni i na službenim stranicama Uljanik grupe. Među njima su i radnici koji su početkom godine zbili redove u Stožer za obranu Uljanika. Osnivači su mu Franko Belas, Marko Alviž, Samir Hadžić i Deni Širol.

'Radnici smo i mali dioničari, a vlasnici smo 47 posto Uljanika. Kad bismo se skupili, što se tiče skupština i glasovanja, nama bi ne mogao nitko ništa. Sada namjeravamo okupiti pet posto malih dioničara kako bismo mogli davati protuprijedloge na dnevni red skupštine. Cilj nam je da netko od radnika bude u Nadzornom odboru kako bismo barem imali informacije o tome kako se razvija cijela situacija', rekao je već nešto ranije tportalu Franko Belas, član Stožera za obranu Uljanika, dodajući:

'Postoje situacije kada direktori u posrnulim tvrtkama kažu: ili ćemo svima smanjiti plaće, pa ćemo ih vratiti kad prebrodimo krizu, ili ćemo podijeliti određeni broj otkaza. Ljudi bi uvijek pristali i na manje plaće samo da se spase radna mjesta, ali nama se još ništa ne govori.'

Pojedinačno, najveći vlasnik dionica Uljanika osiguravateljska je kuća Croatia osiguranje s gotovo deset posto ili 333.332 dionice pulskog škvera. Croatia osiguranje je u vlasništvu Adris grupe, koja pak drži još 2,4 posto ili 83.000 dionice, pa kompanija kojoj je na čelu Ante Vlahović neizravno ima 12,4 posto udjela u Uljaniku.

Na Zagrebačkoj burzi zadnji put dionicama Uljanika trgovalo se početkom ovoga lipnja i to po cijeni od osam kuna po dionici. Dok je u posljednjih godinu dana cijena dionice ovoga brodogradilišta dosegnula 45 kuna, najniža joj je iznosila 7,09 kuna.

Prema zadnjoj objavi vlasničke strukture, 7236 dioničara drži ukupno 3.356.250 dionica Uljanika, čija je trenutna ukupna tržišna vrijednost 26,85 milijuna kuna.

Među deset najvećih dioničara, prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, iza Croatia osiguranja se na 3. i 4. mjestu sa ukupno 11,59 posto dionica nalaze se skrbnički računi u Hrvatskoj poštanskoj banci, od čega skrbnički račun Kapitalnog fonda ima 6,62 posto, a gotovo pet posto ima skrbnički račun Fonda za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško.

Na popisu se našla i Addiko banka, u čijem je vlasništvu gotovo četiri posto pulskog škvera, a u stopu ju slijedi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, dok tek nešto više od tri posto dionica pripada Splitskoj banci i Erste plavom obveznom mirovinskom fondu.

Zbog besparice u Uljaniku problemi su se u Uljanik grupi prelili i na riječko brodogradilište 3. maj. Račun tvrtke u utorak je odblokiran nakon što je blokiran prošloga petka.

'Činjenica je da je poslovanje brodogradilišta 3. maj otežano zbog ukupne situacije te dijelom vezano uz problematiku Uljanik grupe', priopćili su iz 3. maja, u čijem vlasništvu prednjači Uljanik s 85,46 posto vlasništva.

Među deset najvećih dioničara riječkog škvera našle su se i Ljekarne Prima Pharme te drže nešto manje od jedan posto dionica. U vlasništvu Grada Rijeke tek je 5301 dionica 3. maja ili 0,36 posto, a u stopu ga slijedi DIV grupa u vlasništvu Tomislava Debeljaka, u sklopu koje posluje i Brodosplit.

Za ekonomske stručnjake Ljubu Jurčića i Danka Sučevića stvar je jasna - ovo nema smisla.

'To je tvrtka koja godinama gubi novac što ga svi mi izdvajamo i omogućavamo joj preživljavanje', rekao je tportalu Danko Sučević, stručnjak za krizni menadžment i ekonomski analitičar, o stanju u pulskom Uljaniku te smatra da bi trebalo ići ka njegovu gašenju.

Bez dvojbe je i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić: 'Uljanik ne treba spašavati kao Agrokor!' U razgovoru za tportal nešto ranije je objasnio kako se ne može spasiti jedno brodogradilište ako se ne stvori situacija za brodograđevnu industriju.

'U Hrvatskoj se ta brodograđevna industrija zapustila, da ne kažem uništila, i sada država svako malo mora pokrivati troškove iznad prihoda brodogradilišta. A to nije rješenje', objasnio je Jurčić.