Raniji podaci Fine govore da je ukupni iznos neizvršenih obveza u studenom 2015. u odnosu na isti mjesec prethodne godine smanjen za 0,8 posto, a prema rezultatima Finine analize podataka o insolventnosti po županijama i djelatnostima, ukupan je iznos nepodmirenih dugovanja u tom razdoblju smanjen u svim županijama, osim Međimurske, Krapinsko-zagorske i Vukovarsko-srijemske.

Najveći udio u ukupnom nepodmirenom dugu i broju blokiranih poduzetnika ima grad Zagreb, u kojem je studeni u blokadi završilo 10.866 ili gotovo 25 posto svih blokiranih poslovnih subjekata, s 9,5 milijardi kuna duga ili 37,5 posto ukupnog iznosa na razini države. U Fini to ocjenjuju očekivanim, s obzirom da je na području grada Zagreb sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata.

Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s 3,8 milijardi kuna, odnosno udjelom od gotovo 14,8 posto u ukupnom iznosu duga.

Na trećem je mjestu Primorsko-goranska, s udjelom od 6,2 posto (1,6 mlrd kn), a slijede Istarska i Zagrebačka županija s udjelima od oko 5,5 posto, odnosno iznosima blokada od oko 1,4 milijarde kuna.

Tako samo na tih pet županija 'otpada' gotovo 70 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj, dok je preostalih 30-tak posto disperzirano na 16 ostalih županija, s udjelima od najmanjih 0,5 posto u Požeško-slavonskoj i 0,8 posto u Ličko-senjskoj, do 3,5 posto u Osječko-baranjskoj i 3,8 posto u Zadarskoj županiji.

Prosječni dug 581 tisuća kuna

Podijeli li se ukupni iznos dospjelih neplaćenih obveza s brojem blokiranih poslovnih subjekata, prosječni iznos duga po blokiranim subjektu na kraju studenog lani je iznosio 581 tisuću kuna.

I u ovoj usporedbi prednjače poduzetnici iz Zagreba, čiji prosječni dug iznosi 878,71 tisuću kuna, a slijede oni Krapinsko-zagorske županije sa 771,58 tisuća kuna prosječnih neplaćenih dugovanja.

Iznad prosjeka iznose i prosječne obveze poslovnih subjekata iz Međimurske (685 tisuća kuna), Ličko-senjske (657 tisuća kuna), Splitsko-dalmatinske (643 tisuće), Dubrovačko-neretvanske (641 tisuća kuna) te Brodsko-posavske županije (585 tisuća kuna).

Istodobno, najmanje iznosi prosječni dug po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj županiji - 254,45 tisuća kuna.

U odnosu na prethodnu godinu, pokazuju Finini podaci, prosječan se dug u polovini županija povećao. Pritom je najviše porastao u Međimurskoj, za 85,3 posto, i Krapinsko-zagorskoj županiji, za 59,3 posto, dok je najviše smanjen u Varaždinskoj, za 22,7 posto, i Istarskoj županiji, za 21,6 posto.

Najpogođeniji trgovci

Promatrano, pak, prema djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Hrvatske, kažu iz Fine, najviše utječu blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se krajem studenog 2015. odnosilo 6,5 milijardi kuna ili 25,6 posto ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Slijede građevinari s 5,4 milijarde kuna duga i udjelom od 21,3 posto, a prerađivačka je industrija na trećem mjestu, s 2,9 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 11,6 posto.

Turizam i ugostiteljstvo su na četvrtom mjestu, a tvrtke iz te djelatnosti krajem studenog su dugovale 2,1 milijardu kuna ili 8,2 posto ukupnih neizvršenih osnova, dok je ukupni dug poslovnih subjekata u poslovanju nekretninama iznosio 2 milijarde kuna i činio je udio u ukupnom iznosu blokade od 7,9 posto.

Iako je njihov ukupni dug najmanji, poslovni subjekti u poslovanju s nekretninama su u izračunu prosječnog iznosa duga na prvom mjestu, s prosječnih 2,22 milijuna kuna.

Naime, krajem studenog je najviše bilo blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 10.526, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 6.804, građevinarstvo sa 5.975 i prerađivačka industrija sa 4.657 blokiranih poslovnih subjekata, dok je blokiranih tvrtki u poslovanju nekretninama bilo 902.