Sve više izbjeglica iz Ukrajine želi duže ostati u Njemačkoj. To je glavni nalaz druge ankete u studiji o ukrajinskim izbjeglicama u Njemačkoj koju provodi institut za društvena istraživanja Infas. Čak 44 posto ukrajinskih izbjeglica koje su trenutno u Njemačkoj htjelo bi ostati „barem još nekoliko godina ili zauvijek". To je pet posto više nego tijekom ispitivanja u rujnu prošle godine.
Trenutno EU odobrava ostanak izbjeglica do ožujka iduće godine – za to nisu morali podnositi ni zahtjev za azil, poput došljaka iz Sirije ili Afganistana. No još nije jasno što će biti kad ovo pravilo istekne.
Sedam od deset Ukrajinaca kaže da ne bi ostali u Njemačkoj zauvijek. Među njima 38 posto bi se vratilo u Ukrajinu odmah nakon svršetka rata. „Izbjeglice čiji partneri ili partnerice žive u inozemstvu rjeđe žele sami zauvijek ostati u Njemačkoj", kaže Markus Grabka iz Njemačkog instituta za istraživanje gospodarstva, koji je jedan od naručitelja studije, piše DW.
O trajnom ostanku u Njemačkoj češće razmišljaju ljudi koji su već našli privatni smještaj od onih koji su smješteni u domovima, hotelima ili pansionima. Danas 79 posto izbjeglica iz Ukrajine živi u privatnim stanovima – pet posto više nego u rujnu prošle godine.
vezane vijesti
Troje od četvero izbjeglica prolaze ili su prošli barem jedan tečaj jezika. „S druge strane, ima prostora za napredak, jer udio izbjeglih koji imaju vrlo dobro ili odlično znanje njemačkog se udvostručio na osam posto. Ali, to je i dalje malo", kaže Nina Rother iz Saveznog zavoda za izbjeglice i migracije.
Broj izbjeglica (između 18 i 64 godine starosti) koje rade u Njemačkoj porastao je tek za jedan posto na 18 posto. Ocjenjuje se da je i tu glavna prepreka slabo znanje jezika. Doduše, dvije trećine ispitanika kaže da namjerava odmah ili uskoro tražiti posao.
„Posebno izbjegle žene s malom djecom imaju vrlo nisku kvotu zaposlenosti od tri posto. One u pravilu žive u Njemačkoj bez partnera", kaže Yuliya Kosyakova iz nirnberškog Instituta za istraživanje tržišta rada.
Prema ovoj studiji, prosječni prihodi ukrajinskih izbjeglica su svega 850 eura neto po kućanstvu – skoro tri tisuće eura manje nego kod prosječnog kućanstva u Njemačkoj.
Gotovo sva školska djeca ukrajinskih izbjeglica idu u škole u Njemačkoj, ali je u vrtićima tek nešto više od polovice djece do šest godina. „Za veliki broj ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj važno je da postoji dovoljna ponuda mjesta u vrtićima“, kaže Andreas Ette iz Saveznog instituta za demografska istraživanja (BIB) iz Wiesbadena.
„To je bitno za roditelje kako bi mogli ići na tečajeve jezika i posao, kao i za djecu kako bi naučila jezik, imala strukturu u svakodnevici i stekla prijatelje“, dodaje Ette.
Od početka ruske agresije u Njemačku je stiglo više od milijun Ukrajinaca. Studija koju provode njemački instituti zato je zamišljena kao pomoć za političare i institucije.
Naručitelji studije preporučuju političkom Berlinu da produži zaštitu za ukrajinske izbjeglice i poslije ožujka 2024. godine i da im otvori mogućnost dugotrajnog ostanka.
