Köfner kaže kako 'politički pritisak ministra Vrdoljaka na neke članove Inine Uprave da spriječe radnje koje su u najboljem komercijalnom interesu kompanije nema presedana i u potpunosti se protivi međunarodnim i hrvatskim zakonima'.

Köfner navodi kako će 'MOL pratiti i znakove bilo kakvog političkog pritiska koji bi mogao biti relevantan za tekuće arbitražne procese'.

Iz Ine pak ističu kako je njezin aktualni model korporativnog upravljanja zakonit te stoga na sjednici Uprave Ine održanoj 28. kolovoza nije podržan prijedlog pojedinih članova Uprave za njegovom izmjenom.

Kako su, naime, izvijestili pojedini mediji, tri hrvatska člana uprave Ine upozorili su Nadzorni odbor da poslovanje kompanije nije u skladu sa zakonom.

Sporno im je to što su ovlasti uprave prebačene na izvršne direktore pa su na sjednici Uprave 28. kolovoza službeno zatražili ukidanje funkcije izvršnih direktora, Odbora izvršnih direktora i prestanak važenja Poslovnika o radu izvršnih direktora, a sve zbog usklađivanja rada sa Zakonom o trgovačkim društvima.

U Ini kažu da je Uprava raspravljala prijedlog pojedinih članova Uprave na sjednici 28. kolovoza te da osnovni razlog zbog kojeg taj prijedlog nije usvojen jest činjenica kako je Inino korporativno upravljanje u skladu s pozitivnom zakonskom regulativom u Republici Hrvatskoj.

Stoga, tvrde u Ini, pozivanje na eventualnu nesukladnost ne može biti razlog izmjene postojećeg modela.

Dodaju da prijedlog nije bio podržan s obzirom da je na temelju nezavisnog pravnog mišljenja o korporativnom upravljanju iz kolovoza 2011. godine Uprava kompanije (u čijem su sastavu i tada bili isti članovi Uprave koji su podnositelji spomenutog prijedloga) jednoglasno usvojila izmjene internih akata koji su i danas na snazi

U vezi posebne ovlasti predsjednika Uprave, iz Sektora korporativnih komunikacija Ine ističu da je Zakonom o trgovačkim društvima predviđeno da, ako se uprava sastoji od više osoba, predsjednik uprave ima odlučujući glas u slučaju da su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni. Zato se nikako ne može govoriti o posebnim ovlastima temeljem specifičnog internog akta kompanije, kažu u Ini.

U tom smislu, kako navode, Uprava je odlučila podržati drugi prijedlog koji je bio na dnevnom redu spomenute sjednice od 28. kolovoza, tj. prethodni prijedlog Nadzornog odbora koji je podnesen najvećim dioničarima, Vladi i MOL-u.

Taj je pak prijedlog korporativnog upravljanja Nadzorni odbor usvojio u svibnju i to kvalificiranom većinom glasova s osam glasova 'za' i jednim 'protiv' te ga uputio predstavnicima oba velika dioničara na razmatranje.

Ina je tada priopćila kako su izmjene učinjene u smislu koji Nadzorni odbor smatra da je u najboljem interesu kompanije te koji osigurava najbolje upravljanje kompanijom i najučinkovitiji menadžment.