Vlada je danas prihvatila i uredbu o jamstvenim mjerama gospodarski oporavak i razvitak, a premijerka Jadranka Kosor pozvala je banke da se pripreme za prvu aukciju za jamstvene kvote.

Riječ je o modelu pomoći gospodarstva putem jamstvenog fonda putem kojeg država preuzima dio rizika u kreditiranju poduzetnika, a kriterij za dodjelu jamstvenih kvota bit će kamatna marža i udio banke u riziku.

Najviši iznos jamstva može biti do 50 posto glavnice kredita, a najviše 60 milijuna kuna, dok Vlada iznimno može odobriti i viši iznos jamstava za projekte koji generiraju iznadprosječnu dodanu vrijednost i zapošljavanje.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač istaknuo je da je prva mjera polučila rezultate u smanjenju kamatnih stopa, a isto očekuje od Jamstvenog fonda. 'Ključna je investicijska potrošnja, koja mora biti potaknuta kako bi se pokrenuo ciklus otvaranja novih radnih mjesta i stvaranje novih vrijednosti', poručio je Popijač.

Uredbom su regulirane i vrste, visina i način utvrđivanja naknada koje banke plaćaju u ime korisnika kredita - naknada za nedospjeli iznos glavnice kredita za koju je dano jamstvo (od 0,4 posto do 3,8 posto godišnje na iznos jamstva), jednokratna naknada u iznosu 0,25 posto na iznos jamstva (najmanje 500 kuna) itd.

U cilju pomoći drvoprerađivačkoj industriji, Vlada je naložila Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva da provede natječaj za dodjelu 65 milijuna kuna nepovratnih potpora drvoprerađivačima.

Zaključkom je Vlada predložila Hrvatskim šumama da posebnim ugovorima ili sporazumima tvrtkama iz drvne industrije ponudi mogućnost da za osiguranje podmirenja starih, kao i novih obveza za isporučenu sirovinu ponude bankarske garancije, fiducij, založno pravo na nekretninu kako tvrtke, tako i vlasnika te tvrtke, kao i mogućnost podmirenja dugovanja kupnjom nekretnina.

Drvoprerađivači su orijentirani na vanjska tržišta, zato su svjetsku gospodarsku krizu i prvi osjetili, a veliki im je problem i nelikvidnost, što stvara problema i Hrvatskim šumama koje imaju više od 400 milijuna kuna dospjelih potraživanja, kazao potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidar Pankretić.

Napominje da se predlaže da tvrtke kao osiguranje daju fiducij, ili nekretninu, a Hrvatskim je šumama predloženo i da se omogući da i vlasnici trgovačkih društava daju založno pravo na svoju osobnu imovinu, odnosno nekretninu.

Vlada je danas prihvatila i Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, a takvih je pasmina u Hrvatskoj 26, od primjerice sive pčele, preko zagorskog purana ili paške ovce do istarskog goveda ili lipicanca.

Saboru je upućen prijedlog novog zakona o morskome ribarstvu koji, uz ostalo, uvodi novine u nadzor i kontrolu ribarenja te regulira i mali ribolov.

'Mali ribolov nepoznat je u EU, ali ga mi i dalje omogućavamo onima kojima je potrebit. Nismo slijepi na dio tradicije našeg ribarstva, ali smo svjesni da se moramo uskladiti s EU-om', rekao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković.

Prema zakonu, mali obalni ribolov smije obavljati stručno osposobljena osoba na temelju odobrenja za takav ribolov, u kojem je dozvoljeno dnevno uloviti ukupno do pet kilograma ribe i drugih morskih organizama.