U slučaju oporezivanja banaka treba računati da će kredita možda biti još manje nego sada, a valja misliti i na to da bi banke svoje nove obveze dijelom namirile od klijenata.

Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), objašnjava kako bi zbog oporezivanja, kao dodatnog troška za banke, kamatne stope porasle ili bi bilo zaustavljeno njihovo snižavanje, na koje je HNB pokušavao utjecati dosadašnjim smanjivanjem pričuva. Također, kaže, ne može se očekivati rast kredita u skoroj budućnosti.

Zbog visoke likvidnosti i odlične kapitaliziranosti, uz prosječnu stopu adekvatnosti kapitala od 19 posto (zakonski minimum je 12 posto), banke praktično imaju relativni višak likvidnosti i višak kapitala koji bi mogle iznijeti iz Hrvatske.

'Banke bi zbog poreza mogle izvlačiti kapital u zemlje gdje će na njemu ostvariti veću zaradu. Tad je moguć pritisak na tečaj kune, a HNB bi morao angažirati devizne rezerve za obranu tečaja', kaže Rohatinski.

HNB bi, dakle, bio rezerviran prema oporezivanju banaka bude li to i formalni prijedlog Vlade.

'Hrvatska treba oživjeti gospodarstvo, a bankarski sustav za to mora imati visoku likvidnost i treba biti zainteresiran za nove plasmane. Eventualni dodatni porez to sigurno ne bi osigurao', kaže Davor Holjevac, viceguverner HNB-a zadužen za superviziju banaka.