'Vremena nema, danas je svibanj i dobar dio godine već je izgubljen. Rast i pomaci zabilježeni prošle godine nedovoljni su da nadoknade naše zaostatke za boljima i onima koji se, za razliku od nas, ne boje promjena. Osim toga, upitno je koliko su rast i zabilježen oporavak održivi, jer su dobrim dijelom rezultat povoljnih vanjskih okolnosti', ističu u HUP-u.

HUP smatra da su 'reforme ili bolje rečeno reformske mjere koje su provođene prethodnih godina bile nedovoljne i prespore'. Uvjereni su da bi s više reformskih zahvata Hrvatska mnogo prije izašla iz recesije i imala značajniji gospodarski rast, uz manji deficit i javni dug.

'Očekivali smo da će nova Vlada ranije izaći s planom reformi, s obzirom na to koliko se o reformama i gospodarstvu govorilo u predizbornoj kampanji i pri formiranju izvršne vlasti. Sada kada je konačno objavljen Nacionalni program reformi, jasno je da ključna postaje provedba. I prethodne su vlade podbacivale u provedbi, jer su se povlačile već pri prvim naznakama nezadovoljstva i otpora. Reforme ili promjene, kako god to zvali, moramo provesti zbog sebe, a ne zbog Europske unije', komentirali su u HUP-u najnovije procjene Europske komisije.

Uzimajući u obzir dosadašnji nedostatak hrabrosti volje političkih elita da odrade težak posao koji provedba reformi neosporno je, ističu i da Hrvatska ima sreću što je članica EU i da je Komisija potiče da rješava uočene probleme.

Europska komisija u utorak je u svojim proljetnim ekonomskim prognozama blago snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 posto, a glavni razlog za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine.

'Rast će biti nastavljen sporim tempom nakon razočaravajućeg četvrtog kvartala 2015. godine. Hrvatski realni BDP povećao se za 1,6 posto u 2015. , prvoj godini pozitivnog rasta nakon 2008. godine. Pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5 posto (na tromjesečnoj razini) oslabio je zamah za rast u 2016. godini', navodi Komisija u svojim prognozama.