'Hrvatsko gospodarstvo došlo je do kritične točke, a teško je očekivati da aktualna vlast pokrene nepopularne reforme', naglasio je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, predstavljajući na tradicionalnom Danu poduzetnika dokument 'Za Hrvatsku 2011.-2015: Kapital i radna mjesta ruku pod ruku'. Svoj program poslodavci su već predstavili strankama i Vladi, dajući do znanja da će na izborima poduprijeti one stranke koje će najbolje odgovoriti na njihove prijedloge
Glavni cilj zacrtan u programu HUP-a je postizanje realnog ekonomskog rasta od prosječnih četiri posto godišnje, koliko je potrebno da stopa nezaposlenosti padne ispod osam posto, uz 1,6 milijuna zaposlenih (oko 200.000 više nego sada) do kraja 2015. godine.
Majetić je naglasio da je preduvjet ostvarivanja tih ciljeva spremnost političkih i društvenih elita da podupru ovakav konzistentan ekonomski program. Za postizanje navedenih ciljeva poslodavci su predvidjeli manji broj jasnih i većim dijelom kvantificiranih ekonomskih mjera.
Glavni naglasak poslodavci stavljaju na strogu fiskalnu disciplinu. 'Pretočeno u brojke, to znači nominalno zamrzavanje rashoda konsolidirane opće države 2011. i 2012. te realnim zamrzavanjem rashoda u razdoblju 2013-2015. godine', poručio je Majetić.
Stroga fiskalna disciplina trebala bi dovesti do smanjenja javnog duga, rasta kreditnog rejtinga i značajnog pada kamatnih stopa. Postupni prijelaz konsolidirane opće države u zonu suficita omogućit će i smanjenje davanja na plaće, povećanje izdvajanja za mirovinsku štednju te smanjenje ekstremne progresivnosti u oporezivanju plaća.
Poslodavci se zalažu za program nulte tolerancije prema neplaćanjima usvajanjem EU direktive o kašnjenjima s plaćanjima, produženje roka plaćanja PDV-a sa 30 na 60 dana te roka plaćanja carine sa 10 na 30 dana.
'U Hrvatskoj 12,5 posto zaposlenih radi u javnim poduzećima, a u Europskoj uniji oko šest posto', istaknuo je Majetić, zalažući se za duboke reforme glomaznoga sustava javnih i državnih poduzeća. 'Tražimo da se u četverogodišnjem razdoblju smanji udio zaposlenih u javnim i državnim poduzećima sa 12,5 posto na ispod 10 posto', najavio rekao je Majetić ističući da to nije 'pretjerani' zahtjev.
Značajan dio HUP-ovog programa odnosi se na fiskalnu decentralizaciju i reformu teritorijalnog ustroja. Poslodavci se zalažu za teritorijalni preustroj s ciljem postupne fiskalne decentralizacije i bitnog smanjenja sadašnjeg broja jedinica lokalne uprave i samouprave kako bi se stvorile cjeline koje su u stanju osmisliti razvoj. Predstavljajući mjere teritorijalnog preustroja, Majetić je naglasio da je postojeća lokalna zajednica najveća prepreka za investicije.
Program HUP-a sadrži i lepezu mjera usmjerenih na smanjenje poduzetničkih troškova te dodatno jačanje konkurentnosti, industrije i izvoza
Govoreći o vladinim reformama nužnim za povećanje konkurentnosti, Majetić je naglasio da su za poslodavce od goruće važnosti reforma javne uprave i administracije, te reforme pravosuđa, zdravstva i obrazovanja.
