Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja kazala je u četvrtak da je realni sektor podnio najteži teret krize, gubila su se radna mjesta, poduzetnici su se morali prilagođavati i restrukturirati da bi opstali te stoga u tom sektoru imaju pravo očekivati manje nameta i bolju poduzetničku klimu, odnosno da žele stvarne reforme kako bi se rasteretilo gospodarstvo
Predsjednica HUP-a rekla je to u Opatiji na susretu vodstva HUP-a s poslodavcima i poduzetnicima iz Istarske i Primorsko-goranske županije na kojem se razgovaralo o položaju gospodarstvenika i preporukama za stvaranje poticajnijeg poslovnog okruženja.
Govoreći o ulozi i radu HUP-a, koji ima više od 6000 članova i 30 granskih udruga, kazala je da je, nažalost, percepcija poslodavaca često negativna te da je želja HUP-a da javnost i mediji prepoznaju najbolje.
Podsjetila je na predstojeće parlamentarne izbore, kazaši da poslodavci u izbornoj godini nemaju velika očekivanja.
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić rekao je da članovi HUP-a predstavljaju 60 do 70 posto prihoda privatnog sektora i zapošljavaju više od 500.000 radnika.
Ukazao je na učestale izmjene zakona, napominjući kako poslodavci troše 30 do 40 posto vremena na proučavanje zakona i propisa te da je i dalje najpoželjniji poslodavac država, a da malo ljudi želi u poduzetništvo.
Uputio je, kako je kazao, poruku politici, rekavši da je vrijeme da se ništa ne čini prošlo.
Odgovarajući na pitanja novinara, Majetić je rekao kako smatra da treba odustati od dizanja visokih nameta na rad i kapital i omogućiti investicije i zapošljavanje te da je jedna od alternativa porez na imovinu, ali da još nismo spremni za to jer ne radimo dovoljno da se srede, primjerice, zemljišne knjige. Smatra da to jest alternativa, ali ne u kratkoročnom razdoblju i da se moraju naći novi modeli kako smanjiti porezna opterećenja i potrošnju.
Naveo je da u Hrvatskoj već imamo gotovo jednog zaposlenog na jednog umirovljenika te da je dodatni problem što su umirovljenici mladi pa će biti dugo u sustavu, a da se sada polovica novca u mirovinskom sustavu ne skuplja iz doprinosa.
Govoreći o pitanju ograničavanja plaća u javnom sektoru, rekao da javna potrošnja mora biti prilagođena prihodima, da za produktivnost koju imamo, imamo preveliki budžet države i da tu mora doći do preslagivanja, ne samo plaća.
Ocijenio je da i u Istarskoj i u Primorskog goranskoj županiji, kao i svuda u Hrvatskoj, ima još izazova, da poduzetnička klima nije dovoljno dobra, ima projekata koji stoje, a u javnosti se na poduzetnike uvijek ne gleda najbolje.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina naglasio je da županije mogu pomoći poduzetništvu prostornim planovima i dozvolama za realne projekte u prostoru, a da je drugo lokalnog ili državnog karaktera. Kaže da županija nastoji poticati poduzetništvo i kreiranjem poduzetničkih zona te subvencijama kamata na kredite.
Naveo je da Primorsko-goranska i Istarska županija još uvijek imaju BDP iznad državnog prosjeka te da poduzetnici iz tih županija ostvare više nego se iz državnog proračuna u te županije alocira.
Naglasio je da zbog visokih cijena rada, kao i cijene zemljišta, te dvije županije nisu baš konkurentne, dodavši da je teško ostvarivati ulaganja tamo gdje su cijene četvornog metra zemljišta oko 100 eura, a da bi se, ako se ulagaču omogući povoljnija cijena, to mogo tumačiti kao šteta za javni sektor.
Istarski župan Valter Flego rekao je da nam je potreban novi model gospodarskog razvoja te da se u Istri rade konkretni koraci, da županija izravno komunicira s realnim sektorom i pita kako može pomoći.
Bez ulaganja javnog sektora, školstva, poticanja investicija i inovacija nema izvoza, kazao je zaključivši da županija u tom dijelu želi dati poticaj poduzetnicima.
