Iako ti trendovi nisu iznenađenje za bilo koga tko je obraćao pozornost, hrvatskim poslovnjacima sigurno će biti zanimljivo čuti nešto više o tome kako se pripremiti i upravljati kroz najveće izazove u 2023.

Zato smo porazgovarali s tri partnerice iz konzultantske kompanije Hauska & Partner – Sanjom Petek Mujačić, Darijom Mateljak i Goranom Pavičić Nišević – a one vode tim stručnjaka koji podržavaju kompanije u kreiranju održivog poslovanja i stvaranju prosperitetne budućnosti.

Geopolitička zbivanja ometaju globalnu trgovinu, stavljajući financijski i logistički pritisak na velike i male kompanije. Kriza u kojoj se nalazimo uzrokuje nestašice i podiže cijene u ionako opterećenom opskrbnom lancu, a rješenju se još ne nazire trag. Što kompanije u Hrvatskoj mogu napraviti da se pripreme za 2023. godinu?

Daria Mateljak:

Već neko vrijeme jasno nam je da živimo u VUCA svijetu, koji odlikuju nestalnost, neizvjesnost, kompleksnost i nepredvidljivost. Već je i na to Bill George, znanstvenik s Harvarda, prije nekog vremena sugerirao adekvatan odgovor: vizija, razumijevanje, hrabrost i prilagodljivost. U srži održivog razvoja upravo su te karakteristike. Razumijevanje svih bitnih globalnih problema, kao i njihovih lokalnih odraza, osiguravamo upravo analizom naših utjecaja – okolišnih, društvenih i upravljačkih, koji su i međusobno povezani. Ako ih dobro razumijemo, u stanju smo osmisliti i viziju poslovanja za našu kompaniju, u kojoj god da industriji djelujemo. Ili ono još važnije – definirati svrhu njenog poslovanja. Hrabrost nam treba iz više razloga. Jedan od važnijih je 'odrast' - to da prihvatimo činjenicu da beskonačan rast nije održiv i da se moramo usmjeriti razvoju (koji nužno ne uključuje rast).

Drugi je da se odvažimo promijeniti način razmišljanja. Osmišljavati strategije i planove na način na koji smo to 'uvijek ranije radili' potpuno je promašeno. Zato kompanije trebaju i svježe poglede, nove načine vodstva. Za te promjene treba hrabrosti. Prilagodljivost znači da smo spremni i sposobni nalaziti nove paradigme našeg poslovanja. Mnoge su industrije u izrazito nepovoljnom položaju i trude se pronaći nove modele poslovanja, pa i inovativno se zaputiti u potpuno nove poslovne niše.

Zato kompanije koje žele uspješno poslovati moraju zaroniti u svoje sržno poslovanje, dobro promisliti koji su to novi održivi poslovni modeli, koji proizvodi i usluge, u čemu mogu napraviti brze prilagodbe. Oni najodvažniji koji budu u stanju shvatiti kako im upravljanje njihovim okolišnim ili društvenim utjecajima može doprinijeti inovacijama ili u tržišnom iskoraku bit će na dobrom putu.

S obzirom na učestalost ekstremnih vremenskih nepogoda u posljednjih nekoliko godina i povećanu svijest o nejednakostima koje postoje u društvu, ne treba čuditi da pitanje održivosti polako prelazi u prvi plan. Kompanije su izložene pritisku sa svih strana: od politike, preko dobavljača, partnera i zaposlenika, do kupaca. Svi inzistiraju na jednom – da poslodavci rade 'pravu' stvar. I dok možda postoje različita mišljenja što to jest, jasno je da tvrtke moraju pronaći način da se prilagode. Koje korake kompanije trebaju poduzeti u nadolazećoj godini kako bi pratile svoj utjecaj na održivost?

Gorana Pavičić Nišević:

Prije svega, kompanije trebaju razumjeti da će upravo usvojena europska regulativa potpuno promijeniti paradigmu njihovog poslovanja. Od njih se ne očekuje samo da budu 'odgovorne' na način na koji smo to do sada percipirali, da doniraju, organiziraju volontiranje zaposlenika, prate potrošnju papira i slično. Od njih se zapravo ne očekuje ni da razvijaju svoje strategije održivosti i postavljaju ciljeve čije će ih ispunjenje učiniti odgovornim korporativnim građanima. Od njih se sada očekuje da pokažu na koji način u svom temeljnom poslovanju u obzir uzimaju rizike, prilike i utjecaje na društvo i okoliš te kako njima upravljaju.

To znači da će kompanije morati prilagođavati svoje poslovne strategije na način da u njih unesu svojevrsni ESG filtar, odnosno da će morati testirati održivost vlastitih poslovnih strategija koristeći kriterije okolišnih, društvenih i upravljačkih utjecaja. Izvještavanje, o kojem se sada dosta govori, tu je samo zadnji korak – ne budemo li imali čvrste poslovne strategije, ciljeve, pokazatelje napretka i podatke, nećemo imati o čemu izvijestiti.

Tehnologije poput umjetne inteligencije (AI) i strojnog učenja, koje su prije bile manjkave i skupe, posebno za mala i srednja poduzeća, postaju sve pouzdanije i pristupačnije. To znači da svi imamo pristup informacijama i sposobnostima koje nismo imali prije. Je li 2023. pravo vrijeme za hrvatske kompanije da upotrijebe digitalnu transformaciju u svoju korist i moraju li pritom pripaziti na određena pravila i propise kako ne bi ugrozili svoje poslovanje?

Daria Mateljak:

Kao i svaka (r)evolucijska pojava, tako i digitalni razvoj nosi puno dobroga sa sobom. Upravljanje podacima i korištenje baza znanja i informacija koje su nam na raspolaganju sigurno su prednost za sve kompanije, velike i male. Kao i razvoj umjetne inteligencije. Možda nisam najbolja osoba za odgovor na ovo pitanje jer sam strastveni zagovornik novih tehnologija i AI rješenja te mislim da budućnost nije reverzibilna. Ali je sigurno to da ćemo skoro razumjeti i prihvatiti da moramo usporedo s tehnologijom razvijati etička načela jer nam omogućuju njeno sigurno korištenje. Tu nije dovoljno da se samo pridržavamo propisa, nego i da dubinski ispitamo naše utjecaje na ljudska prava. To već postaje i regulatorna obveza i svaka bi kompanija to trebala provesti, a posebno velike kompanije s većim utjecajima. Naravno, to zahtijeva i donošenje posebnih politika i ugradnju u ESG strategiju, što će, vjerujem, mnoge kompanije uskoro i napraviti.

Zapošljavanje je bio velik izazov za tvrtke u 2022., a očekujemo da će se to nastaviti u narednoj godini. Stope nezaposlenosti ostaju niske, u Europskoj uniji su na rekordno niskoj razini (6,6 posto), a čak i ako krenemo u recesiju, potraga za vrhunskim talentima bit će konkurentna neko vrijeme. Uparite li to s inflacijom, posljedičnim porastom plaća i radnom snagom u nastajanju koja nema problem izraziti nezadovoljstvo radnim uvjetima, potreba za razvojem strategije komunikacije prema zaposlenicima postaje ključna. Kako se kompanije mogu prilagoditi ovom trendu?

Sanja Petek Mujačić:

Za početak je potrebna promjena fokusa s organizacije kao centralne strukture kojoj se zaposlenici (i kupci) prilagođavaju. Fokus treba usmjeriti na ljude, zaposlenike koji čine organizaciju, pri čemu pomičemo pogled na ljudsku dimenziju i iskustvo (human centred design). To znači da tvrtke trebaju odgovoriti na potrebe zaposlenika (tj. znati kako ih angažirati, zadržati i privući) i za početak zagrepsti u njihova očekivanja i motivacije, a onda te uvide povezati sa strateškim ciljevima organizacije. Lideri imaju zadatak kreirati poticajno okruženje koje će zaposlenicima omogućiti ostvarivanje ciljeva kompanije.

Rješenje je u odgovoru na pitanje što tvrtka može ponuditi zaposlenicima u zamjenu za njihov rad i znanje. I dalje će velik fokus biti na privlačenju, tj. zapošljavanju ljudi, no treba se primarno baviti pitanjima angažiranja i zadržavanja te prepoznati koji su to vještine i znanja potrebni za godine koje dolaze i graditi organizaciju prema tome. Dakle otići korak dalje od trenutnih potreba i okrenuti se budućnosti. Jačati kapacitete i znanja u raznim segmentima (kroz edukacije, mentorstva, razvoj), prilagođavati radno okruženje personaliziranim potrebama (mjesto i vrijeme rada, sloboda u odlučivanju, jasnoća doprinosa, valorizacija). Ali i mijenjati liderski stil vođenja i komunikacije, odnosno ulagati u razvoj vještina modernih lidera (autentičnost, empatija, vizionarstvo i moć inspiracije). Strateški pristup iskustvu zaposlenika (EX), kao i prilagodba ESG zahtjevima (s naglaskom na društvenu komponentu – S) dat će potrebnu prednost i otpornost organizacije na tržištu rada.

Pandemija možda više nije u prvom planu, ali čini se da se navikavamo na novo normalno, uključujući promjenu u načinu na koji poslujemo. Mnoge se tvrtke još uvijek muče zbog promjena u očekivanjima zaposlenika. Jesu li se poslodavci priviknuli na stvarnost u kojoj zaposlenici očekuju rad na daljinu ili skraćeni radni tjedan? Utječe li to na sposobnost kompanija da osiguraju sredstva koja su im potrebna za rast?

Sanja Petek Mujačić:

Prilagodba još traje i varira od potpune fleksibilnosti i prilagođavanja potrebama zaposlenika do minimalnih izleta u hibridni način rada (ili, nažalost, nikakvih prilagodba). Za prvu grupu bih rekla da zasigurno imaju veće šanse odgovoriti na izazove u 2023. ili dalje. Poslovni svijet i organizacijski modeli dubinski se mijenjaju, vanjske okolnosti utječu na ponašanje zaposlenika i promjenu njihovog mindseta, a ako tome dodamo i generaciju Z, koja ne radi zato što mora, nego zato što se želi osjećati dobro – imamo posve novu situaciju. 'Great resignation', 'quiet quitting', uz sve jači pritisak na regrutiranje talentiranih zaposlenika, ključni su trendovi koji će se nastaviti i u 2023. Sve je kraći vijek boravka u nekoj organizaciji, lojalnost zaposlenika ne mjeri se u pet ili deset godina, a svi mi (i to u raznim generacijskim skupinama) od posla očekujemo puno više od sigurnosti i korektne plaće.

Brojna istraživanja pokazuju da produktivnost i angažiranost zaposlenika ne opada, već raste (ili je nepromijenjena) u organizacijama koje prakticiraju fleksibilnost. Svi upitnici su u glavama lidera, direktora, voditelja koji se zapravo ne snalaze u novim okolnostima. Ili već u startu imaju neangažirane organizacije. Što prije menadžment osvijesti svoj nedostatak ili shvati da su promjene na tržištu rada dubinske, to prije će njihova tvrtka postati poticajno i poželjno mjesto za rad. Tvrtke koje nude relevantno okruženje privlače ljude koje trebaju, isti ti ljudi svojim znanjem i radom doprinose i ostvaruju ciljeve. Tako grade kvalitetnije odnose s kupcima, smanjuje troškove zapošljavanja (ljudi ne odlaze ili rado dolaze), jednostavnije dolaze do novih proizvoda i rješenja (raznolikost mišljenja, protočnost ideja). I rastu.

Poslovni trendovi u 2023. nisu se previše promijenili u odnosu na ovogodišnje, a iako je rat u Ukrajini dodao novi zaokret, čini se da dublje proživljavamo neke od promjena koje su se dogodile u posljednjih nekoliko godina. Jedino što je sigurno jest da će 2023. donijeti neka iznenađenja. Unatoč tome, ako poslovna scena prida veću pozornost trendovima o kojima smo razgovarali, uvjereni smo da će 2023. biti dobra godina za poslodavce u Hrvatskoj.