Prepoznaje to sve više i Hrvatska te je među prvim članicama Europske unije regulirala jednogodišnji privremeni boravak za digitalne nomade iz trećih država i počela s izdavanjem viza za njihov boravak. U prijavi u MUP-u moraju dokazati da rade na daljinu, da imaju smještaj i zdravstveno osiguranje, da zarađuju najmanje 2200 eura mjesečno te da ne pružaju usluge tvrtkama iz Hrvatske.

Kod te skupine zaposlenika Hrvatska uživa u ugledu i dobru glasu, što potvrđuje i Jan de Jong, inicijator dobivanja dozvole za digitalne nomade te suosnivač i predsjednik udruge Digital Nomad Hrvatska. Kaže da se digitalnim nomadima u Hrvatskoj sviđaju ljudi, hrana i autentično iskustvo, brzi internet, ali i povoljan smještaj.

Odlazeći kažu da će se svakako vratiti, tvrdi De Jong, a on je prije 16 godina iz Nizozemske stigao u Hrvatsku i ovdje izgradio karijeru.

Prema istraživanju koje je proveo NomadList.com, samo u srpnju prošle godine u Hrvatsku je ušlo 3000 digitalnih nomada. Njih 1200 došlo je u Zagreb, 1200 u Split i 600 u Dubrovnik. S obzirom na to da državljani Europske unije trebaju dozvolu za boravak u Hrvatskoj, De Jong vjeruje da je digitalnih nomada u Lijepoj Našoj trenutno više nego što pokazuju statistike.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), od 1. siječnja prošle godine do 31. svibnja ove godine zaprimljeno je 766 zahtjeva državljana trećih zemalja, od čega je odobreno 315. Više od po 100 zahtjeva imali su državljani SAD-a, Rusije i Ukrajine.

Jesmo li digitalno nomadsko žarište?

Iz MUP-a su pojasnili da državljani EU, sukladno propisima Europske unije kao i Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, mogu do tri mjeseca raditi ili pružati usluge poslodavcima u Hrvatskoj, kao i stranim poslodavcima, bez dodatne obveze prijave svog boravka u ovdje.

'Međutim državljani država članica Europskog gospodarskog prostora koji žele boraviti i raditi duže od tri mjeseca, dužni su u roku od 8 dana od isteka tri mjeseca prijaviti privremeni boravak. Stoga, državljani država članica Europskog gospodarskog prostora mogu, neovisno rade li za strane poslodavce ili hrvatske poslodavce, prijaviti svoj boravak u Republici Hrvatskoj', navode iz MUP-a.

S druge strane, državljani trećih zemalja koji rade za hrvatske poslodavce ili pružaju usluge hrvatskim poslodavcima, dužni su prije početka rada, neovisno traje li rad 10 dana ili godinu dana, ishoditi dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada. Kako se u ovom slučaju radi o tome da državljani trećih zemlja ne rade niti pružaju usluge hrvatskim poslodavcima, te osobe nisu mogle regulirati svoj boravak na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.

Zahtjeve za privremeni boravak u svrhu boravka digitalnih nomada, državljanin trećih zemalja u 70 posto slučajeva podnosi s namjerom boravka na području Policijske uprave zagrebačke i Policijske uprave splitsko-dalmatinske.

Korist imaju svi

'Slobodno možemo reći da je Hrvatska postala digitalno nomadsko žarište u Europi. Moje su procjene, koje su kasnije i potvrđene, da digitalni nomad mjesečno troši najmanje 10.000 kuna na život u Hrvatskoj, što, ako računamo da ih u Hrvatsku mjesečno dođe oko 5000, za hrvatsko gospodarstvo znači 500 milijuna kuna godišnje. Korist od toga imaju i hrvatske tvrtke, ali i restorani, frizerski saloni, prodavači, turističke atrakcije, pa i porezna uprava, jer digitalni nomadi na sve što kupe plaćaju PDV.

Kada tvrtke ostvare veću zaradu, platit će više poreza na dobit. Hrvatska je zaista jedno od omiljenih odredišta digitalnih nomada. Primjerice, kod nas dolazi gotovo dvostruko više digitalnih nomada nego u Estoniju, zemlju koja je prva uvela takve vize', ističe De Jong.

Mogućnost hibridnog rada, odnosno rada na daljinu i rada iz ureda, smatra mogućnostima koje bi poslodavci danas trebali ponuditi zaposlenicima jer tako utječu na njihovu kvalitetu života.

U praksi to De Jong potvrđuje u svojoj softverskoj tvrtki Webpower Adria, a koja je među prvima u Hrvatskoj uvela četverodnevni radni tjedan te zaposlenici pritom sami biraju žele li raditi od doma ili iz ureda. Rade četiri dana tjedno po osam sati za istu plaću.

'Ako netko od kolega želi raditi iz ureda, za njih smo pripremili co-working prostor. No većina nas radi od doma i moram reći da uz četverodnevni radni tjedan i fleksibilan način rada nemamo problema s privlačenjem talenata. Kao tvrtka brzo rastemo, ove godine za 50 posto, a produktivnost ljudi ostaje ista čak i s danom manje. Ta četiri dana zaista puno radimo, ne gubimo vrijeme, a sljedeća tri slobodna uživamo. Ljudi koji se naviknu na to teško mogu zamisliti povratak na staro. Posebno to vrijedi za roditelje koji tako dobivaju više vremena s djecom, što znam i sam jer sam otac četvero djece i ne mogu zamisliti to da cijeli dan provedem izvan svoje kuće. Rad od doma može pridonijeti i demografiji Hrvatske jer tako svi možemo imati više djece, a čemu sam, morate priznati, dosta pridonio', zaključuje De Jong.