SAD je najveći izvoznik ukapljenog plina u svijetu i važan dobavljač Europe, posebno nakon što je EU zbog ruske invazije na Ukrajinu uveo sankcije na plin iz Rusije.

Od početka ove godine Rusija više ne isporučuje Europi plin preko Ukrajine budući da je Kijev odbio produljiti ugovor o tranzitu.

Europa se tako priprema za novi cjenovni šok budući da su niske temperature snizile rezerve u skladištima, napominje Reuters. Od rujna cijene plina porasle su na referentnoj digitalnoj burzi TTF u Nizozemskoj oko 40 posto.

Na mjesto Rusije uskočili su ponajprije norveški i američki proizvođači, koji su pak teško držali korak s potražnjom zbog problema u proizvodnji i odgode gradnje novih pogona.

Zastoji

Tako je u Freeportovom pogonu u Teksasu iz mjeseca u mjesec bila zatvorena minimalno trećina proizvodnje, uz iznimku listopada, a zastoj bi u nekim slučajevima trajao i po nekoliko tjedana.

Freeport LNG zauzima drugo mjesto na ljestvici vodećih američkih izvoznika ukapljenog plina, podsjeća Reuters.

Nekoliko velikih projekata u izgradnji probilo je pak financijsku konstrukciju zbog manjka radne snage i problema u nabavnim lancima.

Pogon Venture Globala u Louisiani prekoračio je budžet za 2,3 milijarde dolara, a Exxon Mobileov i QaterEnergyjev Golden Pass za više od dvije milijarde dolara.

U takvim su uvjetima kompanije u zadnjih 11 dana prošle godine proizvođači u osam velikih pogona za preradu plina u prosjeku dostavljali 13,0 milijardi prostornih stopa dnevno (368 milijuna kubika dnevno), za 0,8 posto manje nego u 2023., prema podacima LSEG-a.

Manji izvoz

Američki izvoz ukapljenog plina porastao je u 2024. godini za samo jedan posto, procjenjuje ministarstvo energetike, nakon 12-postotnog skoka u 2023. U razdoblju od 2018. do 2022. bio je rastao u prosjeku 43 posto godišnje, pokazuju podaci ministarstva u kratkoročnim prognozama za tržište plina.

U 2025. izvoz bi zahvaljujući novim pogonima trebao ponovo ubrzati, na 13,7 milijardi prostornih stopa dnevno (388 milijuna kubika dnevno), što bi predstavljalo povećanje za oko 14 posto u odnosu na 2024., izračunali su u ministarstvu.

SAD je u 2024. godini proizveo nešto manje plina, prvi puta od 2020. kada je potražnja bila smanjena zbog pandemije covida, pokazuju prognoze ministarstva.

Proizvodnja plina smanjila se u 2024. za 0,6 posto u odnosu na rekord iz 2023., na prosječne 103,2 milijarde kubičnih stopa dnevno (2,93 milijarde kubičnih metara dnevno), prema ažuriranim prognozama ministarstva iz prosinca.

U 2025. godini trebala bi porasti za samo 0,5 posto, upola slabije no što su u ministarstvu bili očekivali u studenom.

Cijena plina bila je u 2024. za 13,5 posto niža nego u 2023., pokazuju izmijenjene procjene ministarstva. U 2025. trebala bi po njihovim novim izračunima porasti za 34,5 posto zbog snažnije potražnje i izvoza ukapljenog plina, procijenili su u ministarstvu.

Niske temperature u SAD-u

Domaća potražnja za LNG-om dosegnula je pak na zadnji dan stare godine najvišu razinu otkada LSEG prati podatke, od 15,2 milijarde kubičnih stopa (430 milijuna kubičnih metara).

U 2025. potražnja za plinom iz LNG postrojenja trebala bi porasti na 500 milijuna kubika dnevno.

Snažnija potražnja podigla je i cijene koje su u u utorak u Henry Hubu, vodećoj američkoj plinskoj burzi u Louisiani, bile više za 48 centi nego na zatvaranju trgovine u ponedjeljak i iznosile su 3,94 dolara za milijun prostornih stopa, po podacima LSEG-a.

Domaća potražnja za ukapljenim plinom trebala bi u 2026. porasti na 20,3 milijarde prostornih stopa dnevno (575 milijuna kubika dnevno) i na 24,2 milijarde prostornih stopa dnevno (685 milijuna kubika dnevno) u 2028., prema procjenama ministarstva energetike.