Povjerenstvo je, naime, u ponedjeljak razmotrilo prijedlog državnoga proračuna RH i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je Vlada usvojila sredinom prosinca i poslala u saborsku proceduru.

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2023. godini planirani su u iznosu od 24,9 milijardieura, potom 24,8 milijardi eura u 2024. te 25,8 milijardi u 2025.

Pritom su porezni prihodi u 2023. godini projicirani u iznosu od 13,3 milijardi eura, što je za 3,4 posto više u odnosu na ovogodišnji tekući paln, a njihov rast očekuje se i u idućim godinama, pa su u 2024. projicirani u iznosu od 14 milijardi eura, odnosno 14,7 milijardi u 2025., tj. rastu po stopi od 5 posto. Značajan učinak na proračun imaju i prihodi iz EU-a, koji značajno rastu i iznose 5 milijardi eura, dok doprinosi u 2023. godini iznose 4 milijarde eura, što je ast od 8 posto.

Rast poreznih prihoda planira se po nižoj stopi od stope rasta nominalnog BDP-a, što ostavlja potencijalni prostor za neka dodatna rasterećenja u idućoj godini, ističu između ostalog iz Povjerenstva.

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2023. godini planirani su u iznosu od 26,7 milijardi eura i viši su za 2,1 milijardu ili 8,8 posto u odnosu na plan za 2022. godinu. U 2024. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su na razini od 25,6 milijardi eura, a u 2025. na razini od 25,9 milijardi.

Porast rashoda rezultat je povećanja rashoda za zaposlene, za mirovinska primanja i socijalne naknade i pomoći, subvencioniranje stambenih kredita te rashoda po osnovi demografskih mjera, ulaganja u zdravstvo i obnovu od potresa, u energetsku infrastrukturu i pomoć ugroženim građanima. Kako država svake godine sanira dugove zdravstva, otvoreno je pitanje hoće li dodatno ulaganje od 74,8 milijuna eura za HZZO ostati jedini "izvanredni" trošak središnjeg proračuna u 2023. godini, napominju iz Povjerenstva.

Kako dodaju, rashodovna strana proračuna u idućem razdoblju usmjerena je na zaštitu životnog standarda građana, posebice onih najranjivijih, jačanje sigurnosno-obrambenih kapaciteta RH te nastavak obnove i sanacije šteta uslijed potresa.

Prema nacionalnoj metodologiji, državni proračun u 2023. godini rezultirat će manjkom u iznosu od 1,8 milijardi eura ili 2,6 posto BDP-a, te se planira njegovo smanjenje na 1,1 posto u 2024. godini, odnosno 0,2 posto BDP-a u 2025.

Kada se tome pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države, na razini opće države u 2023. godini očekuje se manjak od 2,3 posto BDP-a, u 2024. od 1,7 posto, a u 2025. godini od 1,2 posto BDP-a.

U skladu s time, očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to sa 70,2 posto u 2022. godini, na 67,9 posto BDP-a u 2023, potom na 65,5 posto BDP-a u 2024. i 63,5 posto u 2025. godini.

Povjerenstvo ističe da je snažni rast hrvatskog gospodarstva u 2022. godini iskorišten za konsolidaciju javnih financija, te pozitivnim smatra planirani nastavak smanjenja visokog udjela državnog duga u BDP-u i u idućem razdoblju.

Poziv Vladi da ustraje na strukurnim reformama

Povjerenstvo podržava prijedlog državnog proračuna za 2023. godinu te poziva Vladu da u što većoj mjeri ograniči donošenje fiskalnih mjera s trajnim učinkom na rashode i ustraje na strukturnim reformama potrebnim za povećanje stope potencijalnog rasta, a koja bi se u što većoj mjeri financirala na temelju dostupnih sredstava EU.

Također, naglašava daljnju potrebu pažljive i kontinuirane analize održivosti javnih financija te vođenja računa o fiskalnim pravilima, bez obzira na njihovu trenutnu suspenziju i reviziju, na kojoj EK intenzivno radi, a koja bi trebala dovesti do primjene novih fiskalnih pravila od 2024. godine.

Povjerenstvo upozorava i na postojanje značajnih fiskalnih rizika. Ključni fiskalni rizici, po njima, odnose se na vrlo nepovoljna demografska kretanja vezana uz starenje stanovništva i smanjenje broja radno-aktivnog stanovništva, što stvara pritisak na održivost mirovinskog sustava te stanje nepodmirenih obveza i ukupnu financijsku održivost zdravstvenog sustava.

Također, ističu da iako se visina javnog duga relativno smanjuje, ona je i nadalje visoka, što predstavlja izvor ranjivosti za hrvatsko gospodarstvo i dugoročnu održivost javnih financija. Sve su to upravo područja u kojima bi bilo poželjno poduzeti odlučne reformske korake. 

Nadalje, kako navode, ključni instrument održavanja hrvatske gospodarske aktivnosti su EU fondovi te je nužno što kvalitetnijim, ekonomski održivim, razvojnim, strateškim i reformskim projektima iz sredstava EU-a u idućem proračunskom razdoblju, kao i iz Fonda solidarnosti EU-a, utjecati na budući ekonomski rast i razvoj te povećanje fiskalne održivosti RH te mogu dobro poslužiti i za fiskalnu konsolidaciju.

Vlada je iskoristivost tih sredstva maksimalno projicirala prethodnih godina, a rezultat je bio osjetno manji, ali ona ipak značajno doprinose financiranju te mogu u nadolazećem razdoblju pomoći u premošćivanju vanjskih recesijskih pritisaka, zaključuje se u priopćenju.