Što je uopće poslovanje u oblaku, kako ga definirate?

Uobičajeno pod poslovanjem u cloudu promatramo izdvajanje svih ili jednog dijela aplikacija i podataka smještenih u vlastitom podatkovnom centru (ili vlastitih servera koji se nalaze u prostorijama tvrtke) u podatkovne centre s programskom podrškom i virtualnim serverima. Ti su podatkovni centri predefinirani za prihvat korisničkih aplikacija, podataka, s odgovarajućom mrežnom podrškom koja omogućava brzo i nesmetano korištenje aplikacija i infrastrukturnih resursa kao da se nalaze u lokalnoj mreži tvrtke.

Drugi segment čine aplikacije pisane za oblakkoje rade u višekorisničkom okruženju, a koje se koriste jednako kao lokalno instalirane aplikacije (on-premis aplikacije). Drugim riječima, iz pozicije tvrtke, poslovanje u oblaku predstavlja samo najam resursa umjesto kupnje. No ono što je najvažnije - poslovanje u cloudu rasterećuje tvrtku brige o održavanju servera, ažuriranjima softvera, razmišljanja o malicioznom kodu i o budućim nadogradnjama. Cloud kao paradigma komunalnog računarstva (plaćaj koliko trošiš ili uz mjesečnu pretplatu) omogućava korisniku da uzme toliko resursa koliko mu tog trenutka treba, bez potrebe da se on sam bavi nabavom opreme ili da plaća stručnjake za isti taj posao.

Koje su mu najveće prednosti i mane poslovanja u oblaku?

Glavna je prednost smanjenje operativnih troškova. Tvrtke ne moraju kupovati servere, sistemski softver, antivirusne programe, već 'iznajmljuju' servere, željeni softver i željeni prostor za pohranu podataka. Također, velika prednost jest da su podaci koji su u cloudu dostupni s bilo kojeg uređaja i s bilo kojeg mjesta.

Mane mogu biti u vremenu raspoloživosti sustava cloud. Danas su vremena dostupnosti i preko 99,95 posto godišnje. S druge strane, preporuka je za poslovnu upotrebu izabrati kvalitetnog i poznatog pružatelja usluga u oblaku, jer ipak tom provideru trebamo vjerovati i čuvati svoje podatke kod njega.

Koje su mu najčešće primjene?

S gledišta korisnika, ali i usluga, cloud možemo promatrati kroz prizmu nekoliko usluga. Prva je software kao usluga (SaaS), gdje se aplikacijama pristupa preko interneta i dovoljan nam je web preglednik za korištenje aplikacija. Primjeri su takvih aplikacija Customer relationship management (CRM) i Enterprise resource planning (ERP). Potom, spremište podataka kako usluga (STaaS) Iako se može svrstati i pod SaaS – Storage as a service koji je praktički ušao u svakodnevnu upotrebu kroz Dropbox i druge Cloud servise za pohranu podataka na koji spremamo slike i dokumente. Tu moto Clouda - pristup bilo kada od bilo kuda, s bilo kojeg uređaja, najbolje dolazi do izražaja. Platforma kao usluga (PaaS) je okruženje koje omogućava razvoj aplikacija u Cloudu, a samim time i njihovo korištenje kao SaaS aplikacije. Primjer je takve platforme Microsoft Azure.

Infrastruktura kao usluga (IaaS) virtualni su serveri i virtualna računala željenih performansi koja zamjenjuju lokalne servere i računala. Na njih se obično instaliraju custom specific rješenja, odnosno sofver koji tvrtka inače koristi i treba joj za dnevno poslovanje (a recimo, ne nalazi se u standardnoj ponudi SaaS).

Koliko je poslovanje u cloudu zastupljeno u Hrvatskoj?

Ovisno o kojoj kategoriji govorimo. Studentima i startupima korištenje clouda puno znači u kontroli troškova i smanjenju početnih investicija, tako da ta skupina dosta koristi usluge oblaka, kako IaaS, tako i PaaS – jer razvijaju aplikacije u cloudu Male i srednje tvrtke počinju sve više prebacivati poslovanje i koristiti najam informatičke podrške. Velike tvrtke poput banaka ili osiguravajućih kuća još su uvijek konzervativne, posebice kada su u pitanju njihovi bazni sustavi. Mail u oblaku također je prilično dobro zastupljen.

Koliko je cloud siguran?

Podatkovni centri poput HT-ovog imaju certifikate koji potvrđuju visoku razinu sigurnosti servera. Sa softverske strane velika se pažnja posvećuje čuvanju i privatnosti korisničkih podataka. Cloud je puno sigurniji nego podaci na lokalnom računalu pored kojih je kava ili serveri u kutu sobe puni prašine.

Koja su primjene Big Date u svakodnevnom poslovanju?

Ako govorimo s pozicije telekoma i analiza baziranih na podacima korištenjem mobilnih uređaja, mogućnosti su uistinu brojne. Tako je primjerice u maloprodaji moguća geo marketing evaluacija kampanja, detekcija izgubljenih klijenata kod konkurenta ili usporedba s konkurencijom. U području oglašavanja možemo navesti, primjerice sociodemografsku segmentaciju po mjestu i razdoblju. U turizmu je moguće otkriti trendove putovanja, rangirati važne turističke destinacije ili regije koje najviše rastu. Na tržištu nekretnina informacije mogu biti učestalost pješaka na razini ulice, kupaca u šoping-centru te demografska i geografska segmentacija. U području prometa tu je realno vrijeme ubrzavanja na cestama, obujam putovanja na cestama, otkrivanje zastoja u prometu, razvoj prometa, kompetitivna situacija vlak ili auto na istim pravcima putovanja.

Što se tiče javnog prijevoza moguće je ustanoviti popunjenost vlakova, statistike putovanja na određenim pravcima putovanja, statistike putovanja po vlakovima, statistike putovanja po stanicama, ali i navike pri kupnji na stanicama i provjere kompetitivne situacije vlak ili auto na istim pravcima putovanja te način prijevoza do stanice. IoT i velika količina povoljnih senzora dovodi to primjera analize kretanja auta, primjena u znanstvene svrhe, očuvanje okoliša te konačno, primjena analizi fizioloških funkcija ljudi poput umora.