Projekt je pokrenut 2018. godine, a drugo izdanje Crne knjige, s prikupljenim slučajevima iz 2019. i početka ove godine, predstavio je član Upravnog odbora Lipe Emil Pavić, koji ocjenjuje da se u Hrvatskoj situacija mijenja nabolje, da je svijest o trošenju javnog novca sve veća, primjera neracionalnog trošenja javnog novca sve manje, no pomaci ipak nisu onoliko veliki koliko bi u udruzi htjeli.

U Lipi ocjenjuju da je porezno opterećenje u Hrvatskoj i dalje visoko. Pavić ističe i da porezni novac pripada građanima te da oni moraju paziti kako se on troši. Slučajevi neracionalno potrošenog novca idu u rasponu od stotinu i više tisuća kuna pa do stotina milijuna kuna, kaže Pavić, koji iznosi pretpostavku da bi se, na razne načine, a uz racionalne politike, moglo uštedjeti oko 10 posto državnog proračuna.

Ističe da je u posljednjih 10 godina državni proračun narastao za oko 40 milijardi kuna, a pita se je li u tom omjeru narasla i kvaliteta javnih usluga.

Crna knjiga II. broji 30 slučajeva, kao što je primjerice nabavka luksuznog terenca od strane Grada Zagreba za potrebe Stomatološke poliklinike Zagreb, s procijenjenom vrijednošću nabavke od pola milijuna kuna s PDV-om. Tu je i prošlogodišnji projekt zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića "Ljeto na Savi", koji nije naišao na odaziv građana, a za koji je izdvojeno 11,1 milijun kuna.

Vezano uz Grad Zagreb, navodi se i da je državna revizija utvrdila da je pet milijuna kuna namijenjenih za krizne situacije, poput elementarnih nepogoda i epidemija, u 2018. godini potrošeno nenamjenski. Problematizira se i netransparentna dodjela kućica na Adventu, koje su određene tvrtke kasnije iznajmljivale za vrtoglave iznose, preplaćeni iznos za kućicu na Krešimirovom trgu, čija je cijena prema troškovniku trebala biti 40 tisuća eura, kao i kupnja sprave za igralište, koju je gradska tvrtka Zrinjevac gradu Zagrebu naplatila 440 tisuća kuna, a u redovnoj prodaji stoji 180 tisuća kuna.

Kada je riječ o državi, problematizira se natječaj za nabavku 273 nova automobila usred koronakrize, loše upravljanje nekretninama za ljetovanje, odluke o financijskim injekcijama za Croatia Airlines, kao i odluka o nastavku otpisivanja kreditnog duga razvojačenim pripadnicima HV-a.

Nadalje, navodi se i kupnja nekretnina od roditelja uz pomoć državnih subvencija, potom da neki vlasnici POS-ovih stanova te iste kasnije iznajmljuju, kao i da Hrvatska ima 313 turističkih zajednica u kojima radi 229 direktora.

Tu je i slučaj Grada Virovitice, u kojem se ispostavilo da je krajem 2018. na gradskom računu nedostajalo 10,5 milijuna kuna, zatim uvođenje HŽ-ove nove linije u Splitu - "splitskog metroa", za koju nije postojao gotovo nikakav interes građana, a kada je riječ o Splitu, tu je i organizacija četverodnevne manifestacije podsjećanja na 40 godišnjicu Mediteranskih igara održanih u Splitu, na što je utrošeno 630 tisuća kuna.

Knjiga izdvaja i kandidaturu Zadra za Europski grad sporta, koja prema procjeni Lipe ukupno stoji oko 130 tisuća kuna, odluku riječkog gradskog vijeća o kreditnom zaduženju od 44 milijuna kuna za obnovu Titovog Galeba i Palače Šećerane, plaćanje drvenih nadstrešnica od strane Požeško-slavonske županije gotovo 10 tisuća kuna po kvadratu, kao i činjenicu da gradonačelnik Zaprešića ima sedam savjetnika za turizam.

Izdvojeni su i slučajevi načelnika Škabrnje Nediljka Bubnjara, koji je sredinom siječnja priveden zbog sumnje da je za osobne potrebe koristio novac općine, načelnika Sibinja Ivice Batinića koji je proglašen krivim jer si je isplaćivao novac namijenjen socijalno ugroženim slučajevima, kao i načelnika Perušića Ivice Turića koji je na račun općine u svom restoranu na hranu i piće potrošio 150 tisuća kuna.

Predstavljanju Crne knjige II. u Novinarskom domu nazočili su i predstavnici koalicije stranka s Imenom i Prezimenom, Pametno i Fokus - Dalija Orešković, Davor Nađi te Davor Huić, jedan od Lipinih osnivača i njen donedavni predsjednik.