Lipin panel stručnjaka u sklopu projekta "Barometar konkurentnosti" predstavio je analizu učinka izvanrednih mjera Ministarstva rada i mirovinskog sustava za sprječavanje gospodarske štete uslijed epidemije COVID-19 na konkurentnost hrvatskog gospodarstva: Zaključili su da mjere hrvatske Vlade nisu dovoljno ambiciozne u usporedbi s njemačkim modelom naknade za rad na skraćeno radno vrijeme.

"O učinkovitosti njemačkog modela najbolje govori usporedba kretanja BDP-a i zaposlenosti u Hrvatskoj i Njemačkoj za vrijeme prošle krize, od 2007. do 2018. godine. U najgorem razdoblju krize u Njemačkoj je BDP pao za pet postotnih bodova u odnosu na pretkriznu razinu, što nije bio slučaj s ukupnim brojem zaposlenih. U Hrvatskoj pak u istom razdoblju bilježimo snažan negativan pad i BDP-a i broja zaposlenih", stoji u priopćenju Udruge Lipa.

Profesor političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski, član Lipinog projekta "Barometar konkurentnosti, procjenjuje kako dosadašnje mjere hrvatske Vlade ukazuju na pogoršanje indikatora koji se odnose na zapošljavanje i otpuštanje, stupanj fleksibilnosti određivanja plaća, provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja, osiguranje stabilnosti javnih politika, dugoročnu viziju i responzivnost vlade na promjene u okruženju.

Šteta bi, po njemu, mogla biti daleko veća ako druge članice EU-a poduzmu učinkovitije i odlučnije mjere u nastojanju sprječavanja zaraze gospodarstva posljedicama koronavirusa. U tom slučaju, smatra Kotarski, čak će i oni izvoznici koji su se uspjeli zadržali na nogama značajno zaostati za europskom konkurencijom koja je tijekom krize uspjela kvalitetnije sačuvati vlastite kapacitete.