Vlada je, podsjetimo, zbog naglog povećanja cijena nafte na svjetskim tržištima 14. listopada donijela uredbu prema kojoj trgovci mogu prodavati benzin po najvećoj cijeni od 11,10 kuna po litri, a dizel po 11 kuna. Nakon nešto manje od mjesec dana, točnije 11. studenog, Vlada je produljila važenje uredbe za još 30 dana, s time da je odmrznula cijenu kvalitetnijeg, plus goriva.

No cijene su se početkom prosinca stabilizirale, proizvodnja nafte se povećala pa je gorivo koštalo i manje od 11 kuna. Zato je Vlada na posebnoj sjednici 6. prosinca donijela uredbu o prestanku važenja uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.

Međutim cijene goriva su posljednjih tjedana na uzlaznoj putanji i ovoga tjedna opet su osjetno otišle gore, a najviše je poskupio benzin, i to za 12 kuna za pun spremnik od 50 litara. Na Ininim prodajnim mjestima litra najprodavanijeg Eurosupera 95 uglavnom košta 11,37 kuna po litri dok Eurosuper Class Plus stoji 11,53 za litru. Na Croduxovim i Petrolovim prodajnim mjestima litra benzina košta 11,41 kunu.

Istovremeno dizelska goriva, koja su ključna za gospodarsku djelatnost, poskupjela su za 10 i pol kuna za pun spremnik. Na Ininim pumpama litra Eurodiesela košta 11,29 kuna dok Eurodiesel Class Plus stoji 11,45 kuna. Na Lukoilovim postajama litra dizela košta 11,31 kunu, a na Croduxovim 11,33 kune.

Cijena auto plina kreće se od 5,92 do 6,25 kuna.

Inače, cijene nafte i naftnih derivata u Hrvatskoj utvrđuju se slobodno, u skladu s pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi. Međutim Vlada može, radi zaštite potrošača, regulacije tržišta ili drugih opravdanih razloga, uredbom propisati najvišu razinu maloprodajnih cijena za pojedine naftne derivate u neprekinutom razdoblju od najduže 90 dana, što je u skladu s važećim Zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata.

Ukupan iznos cijene sadržava cijenu naftnog derivata, trošarinu i PDV te maržu. Vlada je argumente za zamrzavanje cijena, osim što je u tom trenutku došlo do poremećaja na tržištu, našla i u činjenici da su trgovci nakon liberalizacije cijena naftnih derivata 2014. i dalje nastavili računati ih po formuli po kojoj su se računale prije liberalizacije.

Tako premija energetskog subjekta prije liberalizacije tržišta obuhvaća troškove skladištenja, manipulacije i drugo, u odnosu na razliku cijene na tržištima, odnosno nabavne cijene koja je sada obuhvaćena u cijeni naftnog derivata. U cijeni naftnog derivata nalazi se i premija energetskog subjekta koja uključuje maržu. Povećanje marže posebno je došlo do izražaja za vrijeme lockdowna 2020., kada su cijene nafte u ožujku i travnju naglo pale.

Tada je u cijeni zadržana veća marža. Međutim prilikom porasta cijena one su se gradile upravo na toj bitno većoj marži unutar cijena naftnog derivata. Dakle oporavkom tržišta te rastom cijena nafte i potražnje derivata te povećane marže nisu vraćene na prijašnji nivo niti bar djelomično smanjene. S obzirom na to, smatrali su u Vladi prilikom donošenja prve uredbe o fiksiranju cijene goriva, u cijeni naftnih derivata postojale su rezerve koje su se mogle privremeno koristiti kako bi se amortizirali udari na potrošače i gospodarstvo. Vidjet ćemo hoće li se i ovoga puta odlučiti za isti model.