DEMANTIJ IZ NCP-a

Prgin i Vojković nisu prijatelji

01.02.2010 u 16:00

Bionic
Reading

Iz NCP Remontnog Brodogradilišta Šibenik uputili su demantij navoda iznesenih u tekstu Večernjeg lista 'Croatia duguje odštetu za Vojkovićevu koćaricu', kojeg je prenio i tportal. Demantij prenosimo u cijelosti

Danas, 1. veljače 2010. godine, u Večernjem listu objavljen je članak pod naslovom 'Croatia duguje odštetu za Vojkovićevu koćaricu' koji potpisuje novinar Nikola Sever Šeni i u kojem su navedeni netočni i obmanjujući podaci o našoj tvrtki, NCP Remontno Bodogradilište Šibenik, kao i predsjedniku Uprave Goranu Prginu.

U spomenutom članku iznesen je čitav niz neistina i naveden zavidan broj neprovjerenih i potpuno neistinitih tvrdnji glede poslovanja NCP-a, kao i odnosa NCP-a sa Croatia osiguranjem:

1. NCP Remontno Brodogradilište Šibenik već više od tri i pol godine sudskim putem pokušava naplatiti odštetu od Croatia osiguranja nastalu na dizalici (synchro-lift). U popravak synchro-lifta, najvažnijeg elementa za funkcioniranje brodogradilišta, uložili smo oko 12.000.000,00 kn (dvanaest milijuna kuna) i to zahvaljujući kreditu banke, budući nam Croatia osiguranje nije isplatilo odštetu, iako je po svim dokumentima i iskazima bila evidentna. Ovime je NCP RBŠ-u nanesena velika šteta i izravno je ugroženo poslovanje tvrtke koja zapošljava 350 ljudi. U proljeće 2009. godine dogovorena je nagodba koja do danas nije realizirana i to za iznos koji nije niti 50% utrošenih sredstava za obnovu synchro-lifta i sa kamatama na kredit koje smo u protekle tri i pol godine platili. No, predloženu nagodbu smo prihvatili jer daljnje odugovlačenje ovog spora bi nanijelo još veću štetu poslovanju NCP-a.

2. Za popravak broda Marinero I klijentu smo, s obzirom na složenost radova, dali vrlo povoljnu ponudu, a ujedno je NCP RBŠ jedino remontno brodogradilište u Hrvatskoj koje po kapacitetima i raspoloživoj tehnologiji može samostalno obaviti kompletan remont, preuređenje i proizvodnju brodova. Do sada smo na plovilu Marinero I obavili poslove u vrijednosti od oko 1.500.000,00 kn (jedan milijun i petsto tisuća kuna). Nedavno smo zaustavili sve daljnje radove na ovom plovilu obzirom da već šest mjeseci kod naručitelja bezuspješno pokušavamo naplatiti ovaj iznos.

3. NCP Charter (tvrtka koja je kao i NCP RBŠ članica NCP Grupe) u svojoj floti ima 65 brodova, jedrilica i motornjaka, od čega je samo jedno plovilo financirano preko tvrtke Croatia leasing. Iznos naših trenutno dospijelih dugovanja prema Croatia leasingu nije 16.000.000,00 kn (šesnaest milijuna kuna) kako navodite u članku, već oko 1.500.000,00 kn (jedan milijun i petsto tisuća kuna).

Prije nekoliko mjeseci tražili smo od CL da nam reprogramira leasing što su napravile sve ostale leasing kuće s kojima poslujemo, no naš zahtjev je odbijen. Naknadno smo tražili da se dospijele rate kompenziraju isplatom štete za synchro - lift. Konačno, dana 19.01.2010. na sastanku u CO dogovoreno je da će nam isplatiti štetu po nagodbi, odnosno devet milijuna kuna, iznos koji smo 'prisiljeni' prihvatiti jer svako daljnje odugovlačenje nanosi još veću štetu našoj tvrtki. Na tom sastanku je također dogovoreno da se od iznosa nagodbe odbiju sva dugovanja po premijama i trošak dugovanja NCP-a prema CL u iznosu od oko 1.500.000,00 kn (jedan milijun i petsto tisuća kuna).

4. Sa današnjim danom 01.02.2010. NCP RBŠ još nije naplatilo štetu nastalu prije tri i pol godine, nije realizirana nagodba po kojoj zatvaramo dug prema premijama i Croatia leasingu i nisu plaćeni radovi na brodu Marinero I u iznosu od oko 1.500.000,00 kn. Nadalje, iz svega gore navedenog lako je uočiti da tvrdnja iz članka kako su g. Prgin i g. Vojković prijatelji posve neutemeljena i neistinita, a lako je zaključiti i kakvi su u biti odnosi NCP-a sa Croatia osiguranjem.

U nadi da ćete uvažiti ovaj demantij u skladu sa pravilima struke, ljubazno Vas molim da nas slobodno kontaktirate glede svih budućih upita. Osobno Vam stojim na raspolaganju 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu za sve eventualne upite na niže navedene kontakt brojeve, te se iskreno nadam da novinari Večernjeg lista u budućnosti neće objavljivati članke bez da nas prethodno kontaktiraju i provjere informacije i podatke kojima raspolažu.