Prema poslovnom izvješću, objavljenom u srijedu, Ina Grupa je lani ostvarila dobit prije kamata, oporezivanja i amortizacije (EBITDA) od 2,95 milijardi kuna, što je 10 posto više u odnosu na godinu ranije. CCS EBITDA bez jednokratnih stavki iznosila je, pak, 3,67 milijardi kuna, što je 9 posto više u odnosu na 2014.

Neto dobit, isključujući učinak jednokratnih stavki, iznosila je 58 milijuna kuna ili 83 posto manje nego godinu dana ranije. No, kad se uzmu u obzir jednokratne stavke, Ina Grupa je poslovala s gubitkom od 1,42 milijarde kuna, što je 25 posto manji gubitak nego u 2014.
Taj je rezultat pod utjecajem posebnih stavki u ukupnom iznosu od 1,476 milijardi kuna, a najveći dio tih jednokratnih stavki odnosi se na umanjenje vrijednosti imovine u segmentu Istraživanja i proizvodnje, uslijed slabljenja cijene nafte i daljnjeg nastavka sirijske krize.

Otpis u Siriji

‘Dodatno umanjenje imovine u Siriji, koje je utjecalo na konačni rezultat, bilo je nužno i neizbježno zbog političke i sigurnosne situacije u toj zemlji, ali važno je naglasiti da je radi samo o računovodstvenoj prilagodbi koja nema novčani utjecaj’, navodi se u priopćenju. No, napominje se i da trošak umanjenja vrijednosti, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit, nije porezni odbitak.

Ina je zadržala manji dio imovine za slučaj da se geopolitičke okolnosti promijene i omoguće povratak u Siriju.

Stalni napori segmenta djelatnosti Istraživanje i proizvodnja u remonte bušotina i optimizaciju proizvodnje, kao i privođenje proizvodnji novih polja, rezultirali su promjenom trenda prirodnog pada proizvodnje iz prethodnih godina. Tako je ukupna proizvodnja ugljikovodika porasla za 6 posto, a domaća proizvodnja nafte veća je za 20 posto.

‘Prošla godina bila je izazovna za cijelu naftnu industriju, no usprkos nepovoljnom okruženju INA je uspjela osigurati povećanje CCS EBITDA za 9 posto. Neto rezultat, s druge strane, bio je pod velikim utjecajem umanjenja vrijednosti krajem godine u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Većina umanjenja vrijednosti odnosi se na Segment Istraživanja i proizvodnje, osobito imovine u Siriji, što nema novčani utjecaj na Inino poslovanje’, komentirao je rezultate predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott.

Povećane rafinerijske marže

Istaknuo je i da značajni napori u Istraživanju i proizvodnji, koji su rezultirali povećanjem proizvodnje ugljikovodika za 6 posto, kao i bolje rafinerijsko okruženje koje je rezultiralo povećanjem prosječne rafinerijske marže za 24 posto, nisu bili dovoljni da se nadoknadi učinak prepolovljene cijene Brenta na segment. Naveo je i da je pad cijene plina za industrijske kupce također utjecao na profitabilnost i razinu prodaje.

‘Uz takve značajne vanjske čimbenike koji su van utjecaja Društva, interna optimizacija i mjere povećanja produktivnosti imaju dodatnu važnost. Restrukturiranje Trgovine na malo definitivno je jedan od glavnih koraka ostvarenih tijekom 2015. u smjeru povećanja produktivnosti, što je pomoglo kako bi se operativni troškovi segmenta prilagodili konkurenciji.

Ipak, imajući u vidu stalne niske cijene nafte, Društvo će trebati napraviti dodatne korake, kroz kombinaciju smanjenja kapitalnih i operativnih troškova, kako bi se osigurala buduća financijska snaga i održivost poslovanja’, zaključio je Áldott.

Kompanija je lani uložila ukupno 1,650 milijardi kuna, što je stabilno imajući u vidu ukupno pogoršanje vanjskog okruženja, navodi se u priopćenju. Neto dug ostao je stabilan, na 3,03 milijardi kuna, dok je odnos duga i kapitala zabilježio blagi porast, ali je i dalje vrlo stabilan te iznosi 22,3 posto.