Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je u četvrtak da hrvatska porezna politika ne može biti izlika za više cijene u trgovačkim lancima, u odnosu na cijene u njihovim domicilnim zemljama
Poreznu politiku smatrati čimbenikom koji pridonosi tim razlikama je doista neprimjereno, rekao je Primorac nakon sjednice Vlade.
Kao primjer je naveo PDV koji je u Hrvatskoj na maslinovo ulje i dječju hranu pet posto, a u Njemačkoj je za te proizvode sedam posto ili na neke čak 19 posto.
Naime, Primorca su noinari pitali za usporedbu cijena u Mülleru i Lidlu i zašto su one veće u Hrvatskoj nego u Njemačkoj.
'Ispada da su u Hrvatskoj ti proizvodi skuplji za pet do 70 posto, što je katastrofa. To je doista tragično. Neprimjereno je poreznu politiku stavljati u taj kontekst, kao čimbenik koji pridonosi tim razlikama. Vjerojatno se misli na porez na dodanu vrijednost. Od svih ovih proizvoda koje sam ovdje vidio na brzinu, u Hrvatskoj porez na dodanu vrijednost na suhe šljive, maslinovo ulje i dječju hranu iznosi pet posto. Porez na dodanu vrijednost u Njemačkoj na te proizvode iznosi sedam posto, a na neke čak 19 posto. Ako su ove informacije točne, govorim hipotetski... to da je cijena dječje hrane u Hrvatskoj veća za 37 posto, a stopa PDV-a je pet posto, doista je bespredmetno o tome razgovarati', rekao je ministar Primorac.
vezane vijesti
Dodao je da je u Hrvatskoj rad jeftiniji, a cijene energenata i ostalih ulaznih troškova niže. Hrvatska, istaknuo je, ima i povoljne stope poreza na dobit, prema općoj stopi PDV-a jest pri vrhu, ali tu je i niz sniženih stopa PDV-a na širok spektar proizvoda.
Neke od tih stopa su pet posto što je niže nego u zemlja s kojima se Hrvatsku uspoređuje, pa nema smisla okrivljavati poreznu politiku za više cijene, rekao je Primorac.
Podsjetio je i da snižavanje stopa PDV-a na niz proizvoda nije snizilo cijene.
Što se tiče proračunskog deficita koji bi za iduću godinu prema metodologiji ESA 2010 trebao prema projekcijama Vlade biti 2,3 posto BDP-a, rekao je da si država u novonastalim uvjetima snažnog gospodarskog rasta i dobrog kreditnog rejtinga deficit može priuštiti, kako bi financirala potrebe građana i gospodarstva.
Nismo u "ambiciji suficita", sada si to možemo priuštiti i zbog drukčije fiskalne pozicije nego prije, rekao je.
