"Danas ćemo o reformi razgovarati u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, sutra na sastanku s koalicijskim partnerima, a nakon toga bismo u srijedu trebali imati prezentaciju za javnost", najavio je Primorac u izjavi novinarima na marginama konferencije "Ulazak Hrvatske u Europski stabilizacijski mehanizam kao 20. članice".

Ponovio je da su ključni ciljevi reforme dodatno porezno rasterećenje, povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave i povećanje stvarne fiskalne decentralizacije.

Pritom je odbacio tezu da se reformom "prebacuje loptica" lokalnim jedinicama, s obzirom da će ukupno porezno opterećenje putem poreza na dohodak moći biti kakvo je bilo i prije.

Naime, kako je reforma zamišljena, prirez će se ukinuti, no jedinica će moći prikupiti maksimalan iznos koji je do tada prikupljala na ime poreza na dohodak i prireza, no s druge strane će joj biti i pružena mogućnost za porezno rasterećenje.

"Nema nikakvih 'bad guys'. Ako primjerice govorimo o Gradu Zagrebu, on će moći uvesti stopu poreza na dohodak koja će odgovarati postojećoj stopi plus prirez", pojasnio je Primorac.

Stoga, ako neki grad ne iskoristi mogućnost da snizi stopu poreza na dohodak građani u tom segmentu neće dobiti ništa, no s druge strane dobit će iz zahvata u mirovinskom sustavu i kroz povećanje osnovnog osobnog odbitka te odbitaka za uzdržavane članove, napomenuo je Primorac.

"Ako pojedini grad ili općina budu smatrali da mogu napraviti dodatno rasterećenje, dobit će još i više. Dobit će svakako, samo je pitanje hoće li se dominantnije odreći središnja država, ili će iskorak u rasterećenju napraviti i jedinice lokalne samouprave", rekao je ministar financija.

Na pitanje hoće li se osobni odbitak značajnije povećavati ili će biti samo riječ o "zaokruživanju", Primorac je rekao da će se "zaokružiti tako da se malo poveća".

Na pitanje što mu kažu gradonačelnici na najavu ukidanja prireza, Primorac je rekao "ništa posebno". Smatra da su se svi upoznali s idejom, načinom na koji će eventualno taj prihod moći nadomjestiti, te da apsolutno nema nikakvog straha.

Potvrdno je odgovorio na pitanje je li razgovarao sa Željkom Turkom, predsjednikom Udruge gradova i HDZ-ovim gradonačelnikom Zaprešića, kojem navodno ta najava i nije najbolje sjela.

S obzirom da se Primorac inače bavi fiskalnom decentralizacijom s Turkom je u komunikaciji duži niz godina, a ministar je rekao da ima podršku za reformu udruge kojoj je Turk na čelu.

Vujčić: HNB je otpočetka upozoravao da tržište kriptovaluta nije regulirano

U kontekstu i nedavne prijevare povezane s kriptovalutama koja se dogodila u Hrvatskoj, novinari su pitali Primorca kada će se to tržište bolje regulirati.

Odgovorio je da se trenutno radi na više zakonskih inicijativa i reformi, a da će se raditi i na tom pitanju.

"Trudit ćemo se sanirati određene štete i učiniti situaciju boljom nego što je ona bila do sada", izjavio je.

Jedan od zakona na kojem se radi je i zakon o plaćama, a primarni cilj mu je po Primorčevim riječima osigurati jednake plaće za jednak rad te ujednačiti situaciju "koja je bila prilično neujednačena i vrlo teško pratljiva", u smislu da su ljudi s istim pozicijama u različitim resorima imali različita primanja.

Sustav se pritom želi učiniti jednostavnijim i transparentnijim, a cilj je i da nitko u reformi ne ostane "kratkih rukava", nego da plaće ili ostanu iste ili da se povećaju, napomenuo je Primorac.

Ne želeći detaljnije komentirati najavljenu poreznu reformu, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je rekao da porezno rasterećenje plaća načelno predstavlja "potez u pravom smjeru", s obzirom da je u Hrvatskoj porezno opterećenje plaća "relativno dosta visoko".

Upitan o tržištu kriptovaluta, Vujčić je rekao da je HNB otpočetka upozoravao da ono od njegove strane nije regulirano te da onaj tko mu se izlaže treba biti vrlo oprezan.

"Vrlo jasno smo rekli, ako idete na to tržište budite spremni s iznosom s kojim idete da ga možda i izgubite", izjavio je Vujčić.