Koristeći se podacima iz javnih izvora i dojava građana, Lipa je prikupila oko 100 slučajeva rasipanja javnog novca, a u tiskano izdanje uvršteno je četrdesetak najzanimljivijih.

Predstavljajući neke primjere obrađene u knjizi, predsjednik udruge Lipa, Davor Huić naveo je slučaj Uljanik kao ‘majku svih rasipanja javnog novca’ u kojem poreznim obveznicima prijeti gubitak od 4,3 milijarde kuna zbog izdanih jamstava.

Pritom je upozorio da se ključni problemi kod izdavanja državnih jamstva stalno ponavljaju. ‘U pravilu jamstva se dijele gubitaškim tvrtkama, nema prave analize opravdanosti, nema osiguranja naplate i nema nadzora trošenja sredstava’, naglasio je Huić.

Porezni obveznici plaćaju previše toga što ne služi općem dobru i boljitku građana: gubitke vode u vodovodima, 130 milijuna kuna kroz neevidentirane i neplaćene najmove državnih stanova, više od milijarde kuna svake godine udrugama bez analize učinka, milijarde brodogradnji, pa sve do posjeta utakmicama nogometne reprezentacije, elitnih hotela i janjetine.

Posebno je iritantan primjer, kaže Zoran Löw, izvršni direktor Lipe, da naknade za vodne doprinose, dozvole i priključke građane godišnje koštaju 1,2 milijarde kuna, a poduzetnike dodatnih 800 milijuna kuna, a da su istovremeno gubitci vode u sustavu 49 posto.

Zanimljiv je i slučaj Plitvičkih jezera, kaže Huić, koja po njegovim riječima izdvajaju 27 milijuna kuna za udruge i sponzorstva, a istovremeno nemaju pročistač otpadnih voda.

Detalje o spomenutima i drugim slučajevima apsurdnog trošenju novca poreznih obveznika možete pročitati ovdje.

Uz primjere razbacivanja milijardama naših kuna, Lipa je predstavila i preporuke kako su se novci mogli potrošiti razumnije i na opće dobro svih koji su ga izdvojili u državni proračun ili ne potrošiti i za toliko smanjiti poreze.

Jedna od preporuka je da se ovlasti Držanog ureda za reviziju prošire na način da institucije koje dobiju uvjetno mišljenje i ne isprave nepravilnosti budu kažnjene smanjenjem sredstava u sljedećem fiskalnom razdoblju.

Također, Lipa predlaže da se ograniči financiranje udruga javnim novcem tako da se uvede princip ‘kuna za kunu’ odnosno da za svaku kunu državne potpore udruga mora prikupiti kroz private donacije.

Kada je riječ o državnim jamstvima, Vladi preporučuju da preispita principe, kriterije i procedure za dodjelu garancija kako se ne bi ponovila katastrofalna šteta za proračun koju je dosadašnja politika dodjele garancija brodogradilištima donijela Hrvatskoj.

‘Hrvatska je jedna od najsiromašnijih zemalja EU-a. Zaostajemo za zemljema od kojih smo još prije par godina bili razvijeniji i bogatiji. Razlog tome je, između ostaloga, i maćehinski odnos političkih elita prema javnim sredstvima, privatizacija novaca poreznih obveznika. Ovim projektom želimo upozoriti građane na nemar kojim se upravlja njihovim sredstvima i potaknuti promjene na bolje’, zaključio je Huić.

Udruga Lipa planira i u 2019. nastaviti prikupljati i objavljivati nove slučajeve neracionalnog ponašanja naših političkih struktura.