Na lokalnoj razini procjeniteljska povjerenstva i stručne službe gradova lani su zaprimili 1435 elaborata, od čega je čak njih 25,09 posto ispravljeno, a razlika u procijenjenoj vrijednosti nakon ispravka iznosi 13,5 milijuna kuna. Od tog iznosa, oko 11 milijuna kuna odnosi se na Grad Zagreb.

'Tri i pol godine na snazi je Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina. Prije toga imali smo pravnu prazninu 80 godina. Zadnji propis koji je uređivao procjene vrijednosti nekretnina bio je iz 1936. godine. Konačno, 2015. donijeli smo zakon koji definira tko, kako i na temelju čega može odrediti tržišnu vrijednost nekretnina. Procjeniteljima smo dali dovoljno vremena da se priuče na njega', izjavio je Uhlir.

Greška od čak 1,8 milijardi kuna napravljena je u procjeni vrijednosti državnih nekretnina. Zbog toga je, prema riječima državnog tajnika, protiv 'šest do sedam vještaka' DORH pokrenuo kazneni postupak.

'Imamo veliki otpor među procjeniteljima u primjeni zakona. Oni su prije njegovog stupanja na snagu procjenjivali nekretnine na osnovi izmišljenih koeficijenata', istaknuo je Uhlir. Naveo je slučaj u kojem je vještak nekretninu od 2,2 milijuna kuna procijenio na čak šest milijuna kuna, a sve to temeljeći na 'kreativnoj' računici.

'Primjenom Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina povećana je pravna sigurnost. Uvjeren sam da će vrijednost korekcija iz godine u godinu biti sve manja', istaknuo je Uhlir.

Prije tri godine pokrenut je portal eNekretnine, odnosno baza podataka koja sadržava cjenovne blokove po gradovima. Iako je bilo najavljivano da će podaci biti dostupni građanima, to još uvijek nije slučaj.

'Kvaliteta podataka u bazi još uvijek nije na toj razini da bi se njome mogli služiti laici. Zbog toga je otvorena samo za stručnjake, procjenitelje i poreznike. Kad ti podaci budu kvalitetni, a što ovisi o radu katastra, gruntovnice i Porezne uprave, bazu ćemo otvoriti i za građane', pojasnio je Uhlir.