Posebno je alarmantna situacija u Njemačkoj, gdje se negativan trend nastavlja. U najgorem scenariju, u 2026. godini bit će izgrađeno samo 175.000 stanova, što bi predstavljalo pad od 15 posto u odnosu na 2025. godinu. Njemačka se suočava s visokim troškovima gradnje, koji koče brži oporavak tržišta. Iako potražnja za stambenim prostorom raste zbog povećanja broja stanovnika, investitori i građevinski sektor teško se nose s financijskim izazovima.

S druge strane, sjever Europe bilježi pozitivne signale. Nordijske zemlje prolaze kroz snažan oporavak nakon prethodnog razdoblja stagnacije. U Švedskoj će se već 2025. godine izgraditi 12 posto više stambenih jedinica, dok će u 2026. godini rast biti još izraženiji: Danska očekuje povećanje od 28 posto, Finska od 23 posto, a Norveška od 13 posto. Sličan trend bilježi i Poljska, gdje bi broj novogradnji mogao porasti za 10 posto.

Međutim, nisu sve europske zemlje na putu oporavka. Austrija će 2026. godine zabilježiti pad od 9 posto, dok će Francuska i Italija imati pad od 3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Osim stanogradnje, promjene se događaju i u sektoru niskogradnje, koji posljednjih godina bilježi stabilan rast. Velika javna ulaganja u infrastrukturu, poput proširenja prometnih i energetskih mreža, pridonose pozitivnim kretanjima u ovom segmentu građevinske industrije. Ipak, očekuje se da će ovaj trend usporiti do 2027. godine.

‘Niskogradnja u Europi mogla bi uskoro dosegnuti vrhunac nakon 11 godina gotovo neprestanog rasta’, ističe Ludwig Dorffmeister, građevinski stručnjak njemačkog Instituta ifo. Prema procjenama, rast u ovom sektoru do 2027. godine usporit će na 1,5 posto, dok je u razdoblju od 2017. do 2024. prosječno iznosio 2,5 posto.

Glavni izazovi s kojima se suočava građevinski sektor su rastući troškovi gradnje, nedostatak radne snage i sve izraženije mjere štednje koje provode vlade diljem Europe. Unatoč velikoj potrebi za modernizacijom infrastrukture, financijski pritisak prisiljava države na smanjenje investicija.